Od formiranja manjinske vlade navršava se godinu a Portal RTCG donosi ocjene analitičara. Po mišljenju direktorice Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović, godinu rada manjinske vlade obilježava teška politička uzurpacija vlasti od strane partija članica te vlade, jer je preko osam mjeseci u tehničkom mandatu i bez političkog legitimiteta, a upravljaju kao da imaju puni mandat. Analitičar Marko Begović kao najveći propust 43. vlade ističe da se nastavilo sa zapošljavanjem kadra koji je stasavao u takozvanim zarobljenim institucijama.

Mrdović smatra da da će neki pozitivni ekonomski potezi vlade premijera Dritana Abazovića biti potisnuti. Dodaje da je zemlja pred finansijskim slomom, ukoliko što hitnije ne stigne neka finansijsko-kreditna „injekcija“.

„Pravno-politički gledano, manjinska vlada je prvo neustavno izabrana, a vrlo brzo joj je u parlamentu izglasano nepovjerenje, poslije čega svjedočimo enormnoj uzurpaciji vladavine i zemljom do danas upravlja nekoliko partija, za koje relevantne procjene pokazuju da uživaju podršku građana manju od dvocifrenog broja. Tolika uzurpacija vlasti, bez imalo političkog ustručavanja i ikakvog političkog i ljudskog stida što su bez podrške kod građana, ostaće upamćena kao jedna od velikih tamnih mrlja u razvoju crnogorskog političkog sistema. Rad manjinske vlade je politički obilježilo i drsko gaženje Ustava odlaganjem lokalnih izbora prošle godine, što je takođe težak balast za demokratske procese u zemlji“, kaže Mrdović za Portal Javnog servisa.

Ipak, razmjere nepodnošljive borbe za premijersku i ministarske fotelje, dodaje ona, kulminiraju ovih sedmica. 

„Manjinsko-tehnička vlada predlaže razna neustavna rješenja u pokušaju da se odlože vanredni izbori zakazani za 11. jun. U tom smislu, ovdje ću uzgredno napomenuti da ni početne izjave novoizabranog predsjednika države, koji još formalno nije stupio na dužnost, ne ulivaju početni optimizam da će javni interes i striktno poštovanje Ustava i zakona biti primarni.“

Kako god i kada god se završila „saga“ manjinske vlade, Mrdović ocjenjuje da će najveći izazov neke od budućih vlasti biti da se krivično propišu situacije, koje će ubuduće spriječiti nosioce vlasti da otvoreno zloupotrebljavaju vlast i upravljaju državom bez podrške građana.

„To će neke buduće generacije prosto morati da urade, jer se nosioci vlasti moraju ograničiti na ono šta je dozvoljeno, a šta nije, i natjerati da poštuju Ustav i zakone ove države, odnosno da rade u javnom interesu, a ne na štetu građana, a za račun svojih usko-partijskih interesa i što dužeg ostanka u foteljama“, dodaje direktorica ASP-a.

Kada je riječ o ekonomskoj sferi, Mrdović navodi da postoji dio odluka koje su bile u interesu građana i privrede, poput sniženih akciza ili pomoći građanima, iako, po njenom mišljenju, zakašnjele i nedovoljne.

„Nedavno je pokrenuta i akcija Stop inflaciji, koja je donekle snizila cijene, iako smatram da je država tu pokazala potpunu nemoć pred trgovačkim lobijima koje nije pravovremeno spriječila da neopravdano kreiraju visoke cijene na teret potrošača. Značajna je odluka o sprječavanju daljeg uništenja rijeke Morače i povratu trajektne linije u Boki pod državno okrilje. Međutim, treba naznačiti da je manjinska vlada preduzela i niz netransparentnih odluka u oblasti privatizacije, za koje postoji velika sumnja da su rađene uz kršenja zakona, pa mogu biti predmet budućih ispitivanja od strane tužilaštva. Ovdje ću napomenuti, a kada je riječ o borbi protiv korupcije i kriminala, da se manjinski premijer maksimalno trudio da prigrabi za sebe zasluge koje mu ne pripadaju i za koje je zaslužno prvenstveno Glavno specijalno tužilaštvo“, kazala je sagovornica Portala.

Smatra i da ništa nije urađeno na planu preglomazne javne administracije.

„Nastavilo se sa njenim gomilanjem i ubacivanjem partijskog kadra, netransparentnost je i dalje ogromna, ali je ipak najveći balast u ekonomskoj sferi, a pod kojim ostali pozitivni potezi blijede, nesposobnost da nas manjinska vlada pravovremeno zaduži, jer nemamo realnu ekonomiju i živimo od zaduženja, pa je zemlja bukvalno pred finansijskim slomom, ako uskoro ne bude nove finansijske pozajmice. Prazna državna kasa će izgledno sačekati neku novu vlast, a građani bi morali u narednim mjesecima da budu vrlo obazrivi sa svojim kućnim budžetima i praktično sačuvaju nešto novca ‘od sebe samih’ jer je teško procijeniti finansijska kretanja i održivost države u narednom periodu“, zaključuje Mrdović.

Reformisati javnu upravu

Analitičar Marko Begović smatra da je 43. vlada je u startu odustala od neophodnih reformskih zahvata i odbacila brojne konstruktivne predloge i inicijative koje su dolazile od strane partnera iz zemalja EU.

„Time je ozbiljno narušen odnos sa strateškim partnerima na putu kao integraciji u EU, posebno akcentovanjem Otvorenog Balkana, i zanemarivanjem Berlinskog procesa. U tom maniru, u odnosu na sve preporuke iz Izvještaja o napretku, vlada je uobičajeno radila suprotno. Klijentelizam i negativna selekcija su ključne determinante ove vlade, a to je posebno vidljivo prilikom imenovanja u organima javne uprave kao i povezanim agencijama i privrednim društvima. Meritokratija u okviru primjene koncepta dobre uprave je potpuno odbačena, jer je izgleda bilo lakše nastaviti stopama Demokratske partije socijalista. Prema tome, bitno je narušen međunarodni položaj Crne Gore, jer se kroz priču Otvorenog Balkana i koaliranjem sa radikalnim elementima percipiramo kao nepouzdan saveznik“, kaže Begović za Portal RTCG.

U operativnom smislu, ocjenjuje da se ništa nije uradilo na polju profesionalizacije i digitalizacije javne uprave.

„Sistem ostao veoma birokratizovan i zatvoren, pogodujući opstanku klijentelizma i korupcije. Najveći propust ove vlade se ogleda u činjenica da se nastavilo sa kadrovima koji su stasavali u zarobljenim institucijama, kojima je partijski okvir jedini okvir djelovanja, a partikularno ispred opšteg. Iz svega navedenog, važno je da se izbori sprovedu u junu, kako bi Crna Gora dobila stabilniju i predvidljiviju vladu, kadru da ubrza ključne reforme“, dodaje on.

Poručuje da je ključno postaviti reformu sistema javne uprave uz modernizaciju vaspitno-obrazovnog sistema.

„Ovo bi trebalo biti jedan zreo, državnički odnos i zaokret kao realnim, a kompleksnim izazovima za crnogorsko društvo“, zaključuje Begović.