Nedavno objavljenim suficitom ne trebamo biti zadovoljni jer ono što se predstavlja kao ,,spektakularni rezultati“ doveli su nas u situaciju da se zadužujemo dodatnih 200 miliona eura. Jasno je da ovakav način finansiranja nije održiv i da u ovom trenutku ne prikupljamo dovoljno prihoda da bi servisirali sve troškove koji su napravljeni prethodnih godina, saopštio je Pobjedi ekonomski analitičar Mirza Mulešković. On ističe da nam je potrebna hitna reforma javnog sektora, razvojna strategija i unapređenje poslovnog ambijenta kako bi se stimulisao rast privatnog sektora i stvorili održivi izvori prihoda. Mulešković upozorava da će nastavak modela vođenja javnih finansija prethodne vlade dovesti do ozbiljnih problema u narednim godinama, sa potrebom za dodatnim zaduživanjem i povećanjem poreza, što će negativno uticati na crnogorsku ekonomiju.

Suficit uslovljen inflacijom

Ostvareni suficit od 183,6 miliona eura, kako je kazao, uslovljen je inflacijom i prisustvom 100.000 stranih državljana koji privređuju u Crnoj Gori.

– Dok se prihodi povećavaju, istovremeno dolazi i do značajnog uvećanja rashoda, što ukazuje na nedostatak adekvatnog planiranja budžeta. Stranci su upravo povećali kako razne poreze tako i raznu potrošnju što je direktno uzrokovalo povećanje PDV. Takođe, došlo je do povećanja ostalih prihoda kroz donacije i

imamo neplanirane prihode koji su se ostvarili kroz povlačenja iz hedžinga, ali i iz programa ekonomskog državljanstva – objasnio je Mulešković.

On navodi da se jasno može vidjeti da prethodna vlada nije donosila nove modele za stabilizaciju prihoda, već je upravo došlo do uvećanja onih stavki koje su dominantno uticale na povećanje prihoda.

– Takođe, treba jasno napomenuti da je ove godine došlo do povećanja zarada u javnom sektoru 30 odsto, što se jasno ukazalo kako na prihode u dijelu doprinosa za PIO i veliki broj stranaca je u Crnoj Gori uvećao potrošnju pa samim tim imate i u dijelu PDV veliko povećanje – kazao je Mulešković.

Po njegovim riječima, model upravljanja javnim finansijama koji je bio do novembra ove godine ,,gdje nijesmo imali kapitalne projekte i gdje smo upravo sve što smo dodatno prihodovali iskoristili, nije dobar“.

– Mi smo profitirali od rata u Ukrajini i sve to prebacili u tekuću potrošnju što nam ne daje nikakve rezultate. Ako bi pogledali plan realizacije budžeta, ono što prvo skreće pažnju je velika razlika između planiranih i realizovanih kako prihoda tako i rashoda što jasno ukazuje da nije dobro planiran budžet i nije se dobro ocijenila situacija kako će se razvijati kompletna ekonomija i druge okolnosti. Jasno je da je došlo do povećanja prihoda, ali je došlo i do uvećanja rashoda – poručuje Mulešković.

Napominje i da je prethodna vlada dominantno zapošljavala u javnom sektoru i upravo koristila budžet da se povećava broj zaposlenih u javnom sektoru i da se na taj način obezbjeđuju radna mjesta za posebne ljude jer smo imali sitiuacije kako u državnim organima, tako i u kompanijama koje su u državnom vlasništvu, da tačno znamo ko će biti primljen prije konkursa.

– Imali smo slučajeva da se na konkursu primaju lica koja su iz određenih partija da bi se ispravila nepravda iz prošlosti. Svima je jasno da su se javne finansije zloupotrijebile i da sada imamo 80.000 zaposlenih u javnom sektoru kao i da smo imali 14.000 ugovora o zapošljavanju ili nekog drugog radnog angažmana u dva izborna ciklusa što vam govori da se budžet koristio isključivo za to. Ovakav model rukovođenja i preko 30 odsto zaposlenih u javnoj administraciji je neodrživ, posebno imajući u vidu da je došlo do povećanja zarada i nagovještava se novo povećanje, a sve to predstavlja dodatno opterećenje za budžet – istakao je Mulešković.

Sa druge strane, napominje da nijesu otvorena nova radna mjesta u privredi.

Nijeste se borili protiv neformalne ekonomije, skoro ništa da realna ekonomija zaživi, a moramo znati da ona finansira kompletan javni sektor i samim tim sistem se kreće u pogrešnom smjeru, u neodrživom. Na ovaj način možemo reći da će Crna Gora za godinu, najviše za dvije, ući u velike finansijske probleme što se tiče javnih finansija ukoliko se ne zaustavi ovaj vid zapošljavanja – kazao je Mulešković naglašavajući da je ovo decenijski problem, ali da je posljednje dvije godine posebno izražen.

Potrebna duboka reforma

– Mislim da nova vlada mora da povede računa o tome i da se prekine sa tim trendom ukoliko žele da imaju stabilne javne finansije. Moraju uraditi duboku reformu javnog sektora, a prije toga se mora uraditi strategija ekonomskog razvoja i unaprijediti poslovni ambijent kako bi se otvarala nova radna mjesta u privredi i kako bi posao u privatnom sektoru bio atraktivniji od javnog. Prethodna vlada je kreirala takav ambijent da su zarade u javnom sektoru više od zarada od privatnog. To nije održivo i tome treba stati na kraj – poručio je Muleškoivć.

Budžet za narednu godinu, prema njegovim riječima, mora biti razvojni i mora se stati sa modelom potrošačkog društva.

– Na taj način ćemo obezbijediti dodatne prihode. Ovako kako se vodila do sada politika, ukoliko se nastavi, moraćemo da se dodatno zadužujemo. Već sljedeće godine Crna Gora mora da vrati skoro 600 miliona starih dugova, a do kraja ove godine ćemo se dodatno zadužiti – kaže Mulešković napominjući da smo se za tekuću potrošnju zadnje dvije godine zadužili skoro milijardu.

– Tako da dugoročno sa ovakvom potrošnom politikom vođenja javnih finansija ulazimo u ozbiljnije probleme. Nadam se da ćemo uskoro vidjeti prijedloge budžeta i da je ova vlada uvidjela da to nije dobar način vođenja javnih finansija, koji će biti naklonjen privredi. Vlada mora biti naklonjena kreiranju poslovnog ambijenta, da privlači nove investicije, da se otvaraju nova radna mjesta i pokuša obnoviti i spasiti crnogorska ekonomija, a tome prethodi dobra analiza i strategija za diverzifikaciju ekonomije, jer je očigledno da se ništa nije radilo po tom pitanju – poručuje Mulešković dodajući da će ako se nastavi sa politikom prethodne vlade zaduženje sljedeće godine biti blizu milijarde, a onda ćemo, kako kaže, povećavati poreze što će ugrožavati poslovni ambijent i to će ,,nanijeti veliki problem našoj ekonomiji“. 

Realizacija kapitalnog budžeta na niskom nivou

Što se tiče kapitalnog budžeta, Mulešković napominje da je implementacija na niskom nivou.

– Većina projekata nije bila spremna da se finansira ove godine i taj model finansiranja kapitalnog budžeta mora da se mijenja. Moramo da prestanemo da kapitalni budžet koristimo kao listu želja koje ne mogu da budu ostvarene, posebno prilikom usvajanja budžeta. Često smo posljednje dvije godine tokom predlaganja budžeta gledali kako poslanici mijenjaju kapitalni budžet i ubacuju određene projekte koji su definisani samo jednom rečenicom i nemaju nikakav plan niti mogućnost da se realizuju ove godine, ali su ubačeni da bi se zadovoljili određene partijske potrebe – objašnjava Mulešković dodajući da to ne smijemo da radimo ako hoćemo da kreiramo dobre održive i projekte koje je moguće implementirati, da ne dolazimo u situaciju kao zadnje dvije godine da imamo kapitalni budžet a da se dvije trećine projekata ne realizuje.

– Vođenje takve politike bez dobrog kapitalnog budžeta dodatno urušava mogućnost za ekonomski rast i razvoj jer bez ulaganja u infrastrukturu ne možete imati održivi razvoj, povećanja standarda, zarada, penzija – poručio je Mulešković.

Kapitalni budžet u prvih deset mjeseci ostvaren je u iznosu od 114 miliona eura, što predstavlja 67 odsto realizacije. Od ukupno 374 planirana projekta, kod 215 nije evidentirana nijedna transakcija plaćanja. To znači da se skoro dvije trećine projekata ne realizuje.