Vlada Crne Gore je, na juče održanoj 49. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, upoznala javnost sa Usmenom informacijom o postignutoj saglasnosti za korigovanje koeficijenata umjetničkoj grupi poslova.

Donijeta je Odluka o utvrđivanju Nacionalne kontrolne liste robe dvostruke namjene kojom se vrši njeno usklađivanje sa listom Evropske unije, što je jedan je od osnovnih elemenata u implementaciji Zakona o kontroli izvoza robe dvostruke namjene i daljoj dogradnji domaćeg pravnog sistema u ovoj oblasti. Odluka obuhvata i Prilog kojim se utvrđuje Nacionalna kontrolna lista robe dvostruke namjene za čiji je izvoz, pružanje brokerskih usluga, kao i za vršenje usluga tehničke pomoći i tranzita potrebno pribaviti odobrenje nadležnih organa Crne Gore. Donošenjem ovog akta postiže se puna usklađenost s međunarodnim bezbjednosnim obavezama, veća transparentnost, održiva konkurentnost crnogorske privrede te omogućava nadležnim organima za kontrolu izvoza i privrednim subjektima lakša upotreba referentnih propisa.

Vlada je donijela Odluku o izmjenama Odluke o kontrolnoj listi za izvoz i uvoz robe. Odluka je sastavni dio Integrisane carinske tarife, koja predstavlja bazu podataka Carinske tarife i propisa koji tretiraju robu prilikom uvoza, odnosno izvoza. Izmjene se odnose na tehničko usaglašavanje sa Uredbom o usklađivanju nomenklature carinske tarife za 2023. godinu, koje će omogućiti predstavnicima Uprave prihoda i carina da jednostavnije, na jednom mjestu, sublimiraju i prate propise organa koji se odnose na potrebu pribavljanja dozvola za pojedine vrste roba.

Donijet je Djelimični kadrovski plan za organe državne uprave i službe Vlade Crne Gore za 2023. godinu. Djelimični Kadrovski plan za tekuću godinu sadrži podatke za 41 od 45 organa državne uprave. Ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta u organima koji su dostavili nacrte kadrovskih planova za 2023. godinu Upravi za ljudske resurse je 7248. Ukupan broj zaposlenih izvršilaca je 4411, od kojih 3914 na neodređeno vrijeme, a 497 na određeno. U toku 2023. godine planira se zapošljavanje 631 izvršioca, od čega 435 na neodređeno vrijeme i 196 na određeno vrijeme (ovaj broj uključuje započete postupke popune radnih mjesta koji nijesu okončani). Takođe, planirano je zapošljavanje deset pripravnika sa visokim i dva pripravnika sa srednjim obrazovanjem. Broj službenika koji će ispuniti uslov za odlazak u penziju je 46. U organima koji su dostavili Nacrte Kadrovskog plana za 2023. godinu, nije planirano stavljanje državnih službenika odnosno namještenika na raspolaganje za potrebe internog tržišta rada. U dostavljenim obrazloženjima nacrta kadrovskih planova, kao razlozi za povećanje broja zaposlenih navode se, između ostalog, jačanje kadrovskih kapaciteta, posebno u dijelu poslova koji se odnose na informacione tehnologije i usaglašavanje normativnog okvira sa pravnom tekovinom EU, efikasnija borba protiv sive ekonomije, rada na crno, nelegalne eksploatacije šuma i šljunka, zaštite životne sredine i ekologije, efikasnijeg nadzora u oblasti obrazovanja i sl.

Vlada je dala saglasnost da se zaključi poravnanje u postupku medijacije, pokrenutom pred Centrom za alternativno rješavanje sporova, od strane predlagača „Simes Net“ d.o.o Podgorica i dobrovoljnom ispunjenju duga u izvršnom postupku, prema izvršnom povjeriocu Radio – difuznom centru d.o.o Podgorica.

Usvojena je Informacija o obezbjeđenju finansijske podrške u dijelu refundacije poreza na dodatu vrijednost korisnicima IPARD II programa 2014-2020. godine (fizička lica) kroz isplatu subvencija. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da odobri sredstva subvencije korisnicima IPARD II programa, za iznos PDV-a plaćen od strane istih, i to za 2019. godinu 6.382 eura, za 2020. godinu 655.716 eura, za 2021. godinu 243.7682 eura i 475.406 eura za 2022. godinu. U diskusiji je navedeno kako je, da bi korisnik IPARD sredstava uspješno realizovao investiciju i ostvario pravo na bespovratnu podršku, potrebno da investiciju prethodno samostalno fîinansira iz sopstvenih sredstava ili kreditnih zaduženja. Međutim, do stupanja na snagu važećeg Pravilnika o postupku oslobađanja od plaćanja poreza na dodatu vrijednost investitora i isporuku određenih proizvoda i usluga, korisnik IPARD-a kao fizicko lice je bio u obavezi da plaća PDV i ostale dažbine, bez mogućnosti oslobađanja od tih troškova, što je rezultiralo nejednakom podrškom korisnicima u zavisnosti od njihovog pravnog statusa. Usvajanjem izmjena, Pravilnik od jula 2022. godine prepoznaje i fizička lica kao subjekte čije će profakture kroz IPARD II biti oslobađene od PDV-a. Incijativom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Ministarstva finansija, predloženo da se za realizovane investicije (2019-2021), do momenta donošenja Pravilnika, refundira iznos PDV-a, dok bi se za zahtjeve za isplatu koji su dostavljeni tokom 2022. godine, isplata subvencija vršila kako budu pristizali finalni zahtjevi, odnosno po konačnoj isplati korisnika do kraja programskog razdoblja kroz IPARD II, tj. do kraja 2023. godine.

Vlada je usvojila Izvještaj o radu Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava (u daljem tekstu: „Kancelarija zastupnika”) za 2022. godinu. U toku izvještajne godine, ukupno 295 predstavki u odnosu na Crnu Goru dodijeljeno je u rad nekoj sudskoj formaciji, dok je 414 predstavki proglašeno neprihvatljivim ili izbrisano sa liste predmeta. Kancelariji zastupnika dostavljeno je od strane Evropskog suda ukupno 18 predstavki, koje obuhvataju ukupno 621 lice. Na kraju 2022. godine, u radu Evropskog suda za ljudska prava, ostala je ukupno 101 predstavka u odnosu na Crnu Goru. Indeks podnijetih predstavki koji označava broj predmeta (priliv) u 2022. godini na 10.000 stanovnika, kao statistički parametar koji koristi Evropski sud u svom radu, ukazuje da se Crna Gora sa indeksom od 4,77 nalazi na trećem mjestu od svih država članica Savjeta Evrope po glavi stanovnika (prosječan indeks država članica Savjeta Evrope za 2022. godinu je 0,54). Kada je u pitanju funkcionisanje Kancelarije zastupnika, ističe se da su, u godini koja se može okarakterisati kao izazovna, imajući u vidu aspekte ekonomskog, društveno – političkog, socijalnog i pravosudnog sistema naše zemlje i ogromne poteškoće koje je donijela zdravstvena kriza izazvana pandemijom, svi predviđeni zadaci i obaveze uspješno realizovani i Kancelarija je nastavila da maksimalno posvećeno i predano obavlja poslove iz svoje nadležnosti. U cilju preventivnog djelovanja i otklanjanja utvrđenih nedostataka unutar crnogorskog pravnog sistema, koji bi mogli biti povod za podnošenje novih predstavki u odnosu na Crnu Goru pred Evropskim sudom, Vlada je donijela više zaključaka sa konkretnim zaduženjima i preporukama za nadležne institucije.

Data je saglasnost za obezbjeđivanje nedostajućih sredstava za drugi krug predsjedničkih izbora iz Tekuće budžetske rezerve, u iznosu od 1.103.502 eura. Nedostajuća sredstva se, kako se navodi u materijalu, odnose na troškove štampanja izbornog materijala i naknade članovima opštinskih izbornih komisija i biračkih odbora, kao i materijalne troškove opštinskih izbornih komisija.

Vlada je dala saglasnost za korišćenje sredstava Tekuće budžetske rezerve za potrebe Digitalizacije albanskog jezika u Crnoj Gori, u iznosu od 390.000 eura. U diskusiji je naglašeno da je realizacija projekta neophodna za unapređenje albanskog jezika i interkulturalne saradnje u Crnoj Gori, kao i za smanjenje izazova kao što su komunikacijska barijera, izazovi u obrazovanju i kulturalna asimilacija.

Data je saglasnost za korišćenje sredstava Tekuće budžetske rezerve, u iznosu od 20.000 eura. Sredstva su namijenjena JU Srednjoj stručnoj školi iz Nikšića za organizaciju Internacionalnog takmičenja Balkan Junior, na kome učestvuje po jedna škola iz osam država, pri čemu se ovo takmičenje održava devetu godinu za redom.

Vlada je dala saglasnost na Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za Javnu ustanovu Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. Predloženi tekst se odnosi na utvđivanje prava u vezi sa pravima zaposlenih na plaćeno i neplaćeno odsustvo, uvećanje koeficijenata složenosti za utvrđivanje zarade, uvećanje koeficijenata po osnovu stečenog naučnog zvanja magistra i doktora nauka kao i definisanje prava kod drugih primanja zaposlenih: smrti zaposlenog i smrti člana uže porodice zaposlenog. Takođe, donijeta je i Odluka o izmjeni Odluke o utvrđivanju koeficijenata za zarade zaposlenih u Službi Senata Prijestonice i Odluka o utvrđivanju koeficijenata za zarade zaposlenih u Javnoj ustanovi „Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju – Mojkovac“.

Donijeta je Odluka o izmjeni Odluke o preduzimanju privremenih mjera usljed pojave epidemije zarazne bolesti COVID-19 od većeg epidemiološkog značaja, kojom se važenje postojećih epidemioloških mjera produžava do 5. maja 2023. godine.

Vlada je usvojila Informaciju o pripremi analize regulatornog okvira za poslovanje privrednih društava u većinskom vlasništvu Države sa Odlukom o obrazovanju Radne grupe za pripremu analize. U diskusiji je istaknuto da je praćenje fiskalnih rizika privrednih društava u većinskom vlasništvu Države jedna od prioritetnih reformskih aktivnosti. Nedostatak adekvatnog korporativnog upravljanja i nepostojanje jasnog mehanizma nadzora nad poslovanjem privrednih društava u većinskom vlasništvu Države ograničava njihove ekonomsko finansijske performanse i povećava fiskalne rizike Države. Kao odgovor na navedeni strukturni izazov, Programom ekonomskih reformi 2023-2025 predviđena je prioritetna mjera koja se odnosi na unapređenje upravljanja privredním društvima u većinskom vlasništvu države. Tim povodom, Vlada je formirala Radnu grupu za pripremu navedene analize. Zadatak radne grupe je i izrada komparativne analize najboljih praksi zemalja EU o pravnom okviru za nadzor nad poslovanjem državnih preduzeća, sa izradom mape puta dalje reforme u ovoj oblasti, kao i  utvrđivanje kriterijuma za izbor članova organa upravljanja privrednih društava u većinskom državnom vlasništvu. Realizacijom navedenih aktivnosti u 2023. stvaraju se preduslovi za izmjenu zakonskih i donošenje podzakonskih akata u 2024. godini, a sve sa ciljem uvođenja mehanizama kojima bi država mogla efikasnije vršiti nadzor nad poslovanjem ovih preduzeća.

Usvojena je Informacija o potrebi zaključivanja Ugovora o izgradnji elektro infrastrukture za potrebe projekta izgradnje žičare Kotor – Lovćen i prihvaćen tekst Ugovora. Ugovorom se definišu energetski i tehnički uslovi pod kojim se objekat može priključiti na distributivni sistem električne energije, kao i obaveza CEDIS-a da nakon izgradnje infrastrukture obezbijedi procjenu njene vrijednosti koja je predmet otkupa, odnosno, da sa podnosiocima zahtjeva zaključi Ugovor o otkupu dijela izgrađene infrastrukture za priključenje objekta. Infrastrukturu za priključenje koja je predmet ovog Ugovora čini infrastruktura naponskog nivoa 35kV koju će graditi Korisnik i infrastruktura naponskog nivoa 10kV koju će graditi Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma.

Vlada je usvojila Informaciju o sprovođenju Standardnog sporazuma o osnovnoj pomoći između Vlade Crne Gore i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i isplati redovnog iznosa troškova lokalne Kancelarije UNDP-a. U skladu sa Sporazumom, obaveza Vlade je da jednogodišnje uplaćuje sredstva UNDP-ovoj kancelariji u Crnoj Gori za lokalne troškove, koja za 2022. godinu iznosi 417.500 USD.