ODLUKE sa 53. sjednice Vlade Crne Gore

    11 meseci pre 277 pregleda Izvor: gov.me

Vlada je, na juče održanoj 53. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik dr Dritan Abazović, utvrdila Predlog zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godinu. U diskusiji ne navedeno da su izmjene neophodne radi neplaniranih prihodovanih sredstava iz paketa podrške Evropske unije našoj zemlji za prevazilaženje energetske krize (u iznosu od 30 miliona eura), obezbijeđivanja finansiranja vanrednih parlamentarnih izbora (cca 5 miliona eura), kao i obezbijeđivanja nedostajućih sredstava za subvencije za zapošljavanje lica sa invaliditetom (13 miliona eura) i određenih tehničkih korekcija. Pored navedenog, usljed revidiranih makroekonomskih pokazatelja i bolje naplate prihoda od plana, predložene su korekcije očekivanih primitaka, te su izvorni prihodi budžeta za tekuću godinu planirani u ukupnom iznosu od 2.36 milijardi eura, što predstavlja uvećanje od cca 215 miliona eura ili 10% u odnosu na važeći Zakon. U skladu sa izmijenjenim fiskalnim okvirom za tekuću godinu, projektuje se ostvarenje deficita potrošnje od cca 193 miliona eura, odnosno cca 3% BDP-a što je za gotovo 173 miliona eura bolji rezultat od inicijalnog plana. Takođe, radi usklađivanja sa Predlogom zakona o izmjenama Zakona o budžetu Crne Gore za 2023. godinu utvrđen je i Predlog odluke o izmjeni Odluke o zaduživanju Crne Gore za 2023. godinu.

foto: gov.me

Donijeta je Odluka o izmjenama odluke o obrazovanju Operativnog tima Partnerstva za otvorenu upravu. Radi se o pravno-tehničkim korekcijama kako bi se stvorili uslovi za imenovanje članova Operativnog tima.

Vlada je donijela Odluku o izmjeni odluke o obrazovanju Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija, i dala saglasnost da se produži mandat Komisije za još dvije godine.

Donijeta je Odluka o prestanku važenja Odluke o preduzimanju privremenih mjera usljed pojave epidemije zarazne bolesti COVID-19 od većeg epidemiološkog značaja. Prestanak važenja Odluke je bio neminovan s obzirom da je Komitet za vanredne situacije Svjetske zdravstvene organizacije, 4. maja ove godine donio odluku da se ukine globalna vanredna situacija zbog COVID-19. U diskusiji je konstatovano da je epidemiološka situacija u Crnoj Gori povoljna, te da je zanemarljiv broj obolijelih od zarazne bolesti izazvane koronavirusom.

Vlada je donijela Odluku o izradi Lokalne studije lokacije „Lučice“, Opština Budva i Odluku o određivanju rukovodioca izrade i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu Lokalne studije lokacije. Osnovni cilj dokumenta je da se obezbijede uslovi za razvoj turizma na ovom području, uz poštovanje principa uređenja zaštite i korišćenja prostora. Programskim zadatkom za izradu LSL je predviđeno planiranje visokokvalitetnih turističkih sadržaja, za čije se servisiranje mora obezbijediti funkcionalna mreža svih infrastrukturnih objekata, uz uvažavanje osobenog pejzažnog karaktera i atraktivnosti područja i njegovog neposrednog okruženja. Karakter buduće prostorne cjeline je potrebno izgraditi na identitetu koji uvala Lučice ima u okviru cjeline Petrovca, te u tom duhu treba i posmatrati ovaj prostor kao turističko naselje otvorenog karaktera koje živi tokom cijele godine, a ne kao izdvojeni turistički rizort zatvorenog tipa. Za rukovodioca izrade LSL određen je Mladen Krekić, a naknada rukovodiocu i stručnom timu utvrđena je u ukupnom iznosu od 10.000 eura.

Donijeta je Odluka o izradi Detaljnog urbanističkog plana „Zabjelo – Ljubović“ u Glavnom gradu – Podgorica i Odluka o određivanju rukovodioca izrade i visini naknade za rukovodioca i stručni tim za izradu DUP-a. Prethodni DUP je nakon brojnih analiza stavljen van snage u cilju njegovog preispitivanja kako ne bi došlo do ugrožavanja javnog interesa daljom realizacijom planiranih sadržaja, koja bi dovela do značajno veće izgrađenosti, broja stambenih jedinica i stanovnika. Programskim zadatkom za izradu DUP-a je predviđeno preispitivanje postojećeg urbanističkog rješenja, kako u dijelu parcelacije i urbanističkih parametara, tako i u dijelu saobraćajne i druge infrastrukture. Imajući u vidu i nelegalnu gradnju i prekoračenje spratnosti u odnosu na prethodni planski dokument, neophodno je sagledati realne potrebe naselja u pogledu kapaciteta, namjena i sadržaja, uz prioritetnu obavezu zaštite interesa stanovništva i sprečavanja daljeg ugrožavanja kvaliteta stanovanja. Za rukovodioca izrade DUP-a određena je Miroslava Vujadinović, a naknada rukovodiocu i stručnom timu utvrđena je u ukupnom iznosu od 22.000 eura.

Vlada je donijela Program kontrole upotrebe duvanskih proizvoda 2023-2025 i usvojila Akcioni plan 2023-2025 za sprovođenje Programa. Program je definisano pet operativnih ciljeva i to:

  • Ojačan upravljački okvir multisektorske kontrole duvana,
  • Povećana dostupnost informacija na temu štetne upotrebe duvanskih proizvoda,
  • Omogućeno kreiranje politika zasnovanim na dokazima i monitoring sporovođenja ciljanih aktivnosti na kontroli duvana,
  • Unapređenje zdravstvenog sektora u oblasti pružanja podrške za odvikavanje od upotrebe duvanskih proizvoda i
  • Unapređenje pravnog okvira sa ciljem jačanja kontrole duvana.

Planirane aktivnosti su usmjerene na poboljšanje zdravlja stanovništva smanjenjem broja pušača, što će imati pozitivan uticaj na životnu okolinu i smanjenje emisije dima i otpadaka prouzrokovanih korišćenjem duvanskih proizvoda. Cilj ovog dokumenta je, kako je istaknuto u diskusiji, unaprijediti kontorolu upotrebe duvanskih proizvoda, pri čemu je cilj Svjetske zdravstvene organizacije smanjenje upotrebe duvana za 30% do 2025. godine, što znači da upotreba treba da se smanji oko 14% (oko 3% godišnje) kod odraslih i 3% (1% godišnje) kod mladih u sledeće tri godine. Sredstva za realizaciju Programa će biti obezbijeđena iz sopstvenih i sredstava donacija.

Usvojena je Informacija o početnim stanjima depozita, neizmirenih obaveza i nedospjelih obaveza budžeta Crne Gore na dan 01.01.2022. godine. Tim povodom zaključeno je da, na dan 31.12.2021. godine, završno stanje depozita budžeta iznosi 403.324.755 eura, završno stanje neizmirenih obaveza iznosi 38.756.022 eura, dok je završno stanje nedospjelih obaveza 106.502.456 eura. Budući da Skupština Crne Gore nije usvojila Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2021. godinu, donošenje ovih zaključaka je bilo neophodno kako bi se evidentiralo početno stanje na dan 01.01.2022. godine koje je neophodno za izradu Predloga zakona o završnom računu budžeta za 2022. godinu.

Vlada je usvojila Informaciju o upisu i uplati kapitala u okviru procesa povećanja kapitala Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB). U Informaciji se navodi da je Upravni odbor CEB-a donio odluku da se poveća upisani kapital CEB-a za 4,25 milijardi eura, do čega će se 1,2 milijardi eura odnositi na uplaćeni kapital. lmajući u vidu da je misija CEB-a povećanje društvene kohezije, što se posebno pokazalo tokom realizacije Plana razvoja 2020-2022. godine, kada su Evropu zadesile dvije uzastopne krize tj. pandemija COVID-19 i rat u Ukrajini, povećanje kapitala se pokazalo kao opravdano. Kada je u pitanju učešće Crne Gore u kapitalu CEB-a, ono trenutno iznosi 0,12 % ukupnog kapitala, odnosno 6,57 miliona eura. Tim povodom, Vlada je prihvatila povećanje upisanog kapitala Crne Gore u CEB-u u ukupnom iznosu od 5.109.000 eura, od čega se 1.442.782,00 eura odnosi na kapital koji treba uplatiti u četiri jednake godišnje rate u periodu od 2023. do 2026. godine. Učešće Crne Gore u ukupnom kapitalu CEB-a će ostati nepromijenjeno i iznosiće 0,12 %, kao i glasačka moć koja će ostati na istom nivou.

Data je saglasnost na Predlog kolektivnog ugovora Javnog preduzeća Radio i Televizija Crne Gore. Novim Kolektivnim ugovorom povećani su koeficijenti za zarade za sve zaposlene iz nekadašnje grupe poslova D i izvršeno usklađivanje sa Opštim kolektivnim ugovorom.

Vlada je usvojila Informaciju o projektu „Funkcionalna analiza obrazovne infrastrukture sa preporukama za unapređenje“, sa predlozima Memoranduma o saradnji i Ugovora o projektu između Ministarstva prosvjete i Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge UNOPS-a. Realizacija Projekta treba da omogući prikupljanje informacija koje se odnose na kompatibilnost jedne školske jedinice sa zahtjevima izvođenja obrazovanja. To prvenstveno uključuje usklađivanje između zahtjeva građevinskih i obrazovnih standarda, standarda vezanih za inkluzivno obrazovanje, za sigurnost učenika i efikasnost upravljanja. Procjena će uključivati i provjeru osnovnih funkcionalnih uslova postojeće školske infrastrukture, kao što su popunjenost, vodosnabdijevanje, sanitacija i higijena, energetska efikasnost, pristupačnost za osobe sa invaliditetom, ventilacija, rasvjeta, stanje eksterijera zgrade, unutrašnjih i vanjskih prostora. Takođe će se prikupljati podaci o štetama na školskoj infrastrukturi prouzrokovanim prirodnim i elementarnim nepogodama, kao i procjena spremnosti škole za intervenciju u slučaju ovih nepogoda. Sve to će, kako je istaknuto, doprinijeti napretku zemlje u postizanju ciljeva postavljenih pregovaračkim poglavljem 26 – Obrazovanje i kultura, tačnije, podindikatora koji se odnosi na pristup kvalitetnom obrazovanju (unapređenje školske infrastrukture i razvoj sistema za praćenje i unapređenje kvaliteta obrazovanja u školama). Zajedničkim radom UNOPS eksperata i Ministarstva prosvjete kreiran je Predlog projekta, koji osim opisa projektnih ciljeva i zadataka sadrži i mapu puta, koja se sastoji od tri faze, a ukupna procijenjena vrijednost realizacije projekta je cca 650.000 eura.

Usvojen je Predlog za preusmjerenje sredstava sa Tekuće budžetske rezerve, u iznosu od 245.860 eura za Ministarstvo sporta i mladih. Riječ je o finansiranju izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja 12 sportskih objekata i to: izgradnja balon sale u Andrijevici, adaptacija otvorenog terena u dvorištu Gimnazije „25. Maj” u Tuzima, izgradnja otvorenog terena u dvorištu OŠ „Vuk Karadžić” u Beranama, izgradnja kružne trim staze i teretane na otvorenom u park šumi Brezovačko brdo u Rožajama, adaptacija otvorenog terena na stadionu „Nikoljac” u Bijelom Polju, izgradnja terena za atletska bacanja u Mojkovcu, opremanje staze za nordijsko skijanje u Žabljaku, kao i opremanje teretane u Plužinama.