Vlada je, na danas održanoj 59. sjednici kojom je predsjedavao predsjednik Dritan Abazović, utvrdila Predlog Zakona o izmjeni Zakona o vanjskim poslovima. Izmjene Zakona odnose se na usklađivanje koeficijenata složenosti poslova za pojedina zvanja u Ministarstvu vanjskih poslova sa izmijenjenim koeficijentima složenosti poslova za državne službenike i namještenike.

Donijeta je Odluka o dopuni Odluke o kriterijumima za utvrđivanje naučnog, privrednog, ekonomskog, kulturnog i sportskog interesa Crne Gore za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom. S obzirom na to da je Posebni program ulaganja od posebnog značaja za privredni i ekonomski interes Crne Gore završen 31. decembra 2022. godine, dopunom je propisano da licence za agente za posredovanje i agente za ocjenu međunarodne podobnosti u postupku izbora lica koje može steći crnogorsko državljanstvo prijemom radi realizacije Posebnog programa važe do donošenja rješenja po zahtjevima koji su podnijeti do tog datuma. Dopuna je bila neophodna da bi se završili ranije započeti postupci, jer licence ovlašćenih agenata koje su izdate na osnovu Odluke čija primjena je prestala 31. decembra prošle godine ističu u junu tekuće godine.

Vlada je donijela je Odluku o otvaranju Konzulata Crne Gore u Gdanjsku, Republika Poljska. U diskusiji je istaknuto da Crna Gora i Republika Poljska baštine tradicionalno prijateljske odnose, te je otvaranje Konzulata u Gdanjsku sa počasnim konzulom na čelu dodatan podsticaj snažnijem, naročito ekonomskom i kulturnom, povezivanju dviju država. Za počasnog konzula postavljen je Maciej Cervinski.

Donijeta je Odluka o obrazovanju Komisije za praćenje realizacije Srednjoročnog programa rada Vlade 2022-2024. i godišnjih programa rada Vlade. U diskusiji je istaknuto da će se obrazovanjem Komisije unaprijediti proces praćenja sprovođenja Srednjoročnog i godišnjih programa rada Vlade, priprema kvartalnih i godišnjih izvještaja o realizaciji programa rada Vlade, praćenje realizacije zaključaka Vlade, kao i koordinacija pripreme godišnjeg programa rada Vlade.

Vlada je usvojila Konsolidovani izvještaj o upravljanju i unutrašnjim kontrolama u javnom sektoru Crne Gore za 2022. godinu. U Izvještaju su date informacije o aktivnostima koje su preduzete od strane korisnika sredstava budžeta Crne Gore i budžeta jedinica lokalne samouprave, kao i Direktorata za centralnu harmonizaciju i razvoj unutrašnjih kontrola Ministarstva finansija tokom 2022. godine, u cilju harmonizacije i razvoja ovog sistema. U dijelu Izvještaja koja se tiče ocjene sistema upravljanja i unutrašnjih kontrola navodi se da je upravljačka odgovornost i dalje najveći izazov u javnom sektoru. Uprkos ostvarenim rezultatima, neophodno je jačati odgovornost rukovodioca za povjerene zadatke i ostvarivanje ciljeva, kao i da svi korisnici sredstava budžeta kontinuirano procjenjuju i unapređuju praksu upravljanja i unutrašnjih kontrola.

Usvojena je Strategija upravljanja ljudskim resursima u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore 2023-2027. godine sa Akcionim planom za 2023-2025. godinu. Strateški cilj ovog dokumenta je unapređenje sistema upravljanja ljudskim resursima, u skladu sa savremenim međunarodnim standardima za privlačenje, profesionalni razvoj i zadržavanje kvalitetnih kadrova u Ministarstvu odbrane i Vojsci Crne Gore. Pored strateškog, koncipirani su operativni ciljevi:

• Poboljšati proces planiranja ljudskih resursa i unaprijediti kadrovsku i organizacionu strukturu putem relevantnih podataka i analiza koje bi doprinijele poboljšanju organizacione, starosne i polne strukture,
• Unaprijediti politiku privlačenja i zapošljavanja na osnovu načela profesionalnih sposobnosti,
• Unaprijediti proces karijernog razvoja u skladu sa propisima, potrebama službe, profesionalnim iskustvom i sposobnostima,
• Zadržati stručan kadar kritičnih specijalnosti putem sprovođenja efikasnih politika i programa personalne podrške zaposlenima,
• Jačati lični, profesionalni i institucionalni integritet, kroz unapređenje postojećih zakonskih normi i podizanje svijesti zaposlenih i
• Obezbijediti održive i efikasne institucionalne kapacitete za upravljanje ljudskim resursima, kroz poboljšanje ekspertiza dostupnih kadrova.

Akcionim planom za sprovođenje Strategije za period 2023-2025. godine predviđene su 33 aktivnosti, za čiju realizaciju je potrebno 5.342.630 eura, od čega u 2023. godini 1.859.310 eura, 1.743.410,00 eura u 2024. i 1.739.910,00 eura u 2025. godini. Od ovog iznosa po milion eura godišnje predviđeno je za rješavanje stambenih pitanja za zaposlene, koje će se finansirati iz sopstvenih prihoda. Ostatak sredstva namijenjen je, pored ostalog, za višegodišnji prijem lica u službu u Vojsci u svojstvu vojnika po ugovoru i za sprovođenje obuka i promotivnih aktivnosti.

Vlada je usvojila Strategiju razvoja mikro, malih i srednjih preduzeća u Crnoj Gori 2023-2026 godine sa Akcionim planom za sprovođenje Strategije za period 2023-2024. U diskusiji je istaknuto da je učešće i rast mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP) od ključnog značaja za budući rast i razvoj ekonomije Crne Gore, s obzirom da ovaj sector čini veoma važan udio ekonomske aktivnosti u zemlji, ali i u regionu Zapadnog Balkana i ima snažnu orijentaciju ka jedinstvenom tržištu Evropske unije. Sektor MMSP je značajan poslodavac i generator novih radnih mjesta, ali i primjene savremenih, unaprijeđenih tehnologija, znanja i vještina i razvoja konkurentnosti privrede zasnovanih na inovacijama ubrzano primijenjenih na tržištu. Opšti cilj politike MMSP definisane ovom Strategijom jeste težnja da se ojača sektor MMSP da može da predstavlja pokretačku snagu u transformaciji/tranziciji Crne Gore ka digitalnoj i održivoj ekonomiji. U okviru Strategije i Akcionog plana za 2023-2024. godinu definisani su sljedeći strateški ciljevi:

• Unaprijeđen poslovni/regulatorni ambijent i preduzetnički ekosistem
• Podrška transformaciji i jačanju konkurentnosti MMSP i
• Poslovna organizovanost i pristup MMSP novim tržištima.

Realizacijom Strategije, između ostalog, stvaraju se mogućnosti za prevazilaženje izazova i ostvarivanje promjena u ključnim oblastima za dalji rast i razvoj sektora, želi se uticati na optimizaciju propisa i smanjenje birokratije i nepotrebnih troškova za MMSP, kao i na unapređenje elektronskog procesa registracije biznisa i unapređenje elektronskih usluga administracije. Za sprovođenje AkcInog plana 2023-2024 predviđen je finansijski okvir na nivou 319.954.170 eura, odnosno 159.275.110 eura u 2023. godini i 160.679.060 eura u 2024. godini.

Donijet je Akcioni plan za sprovođenje Strategije razvoja ženskog preduzetništva 2021-2024, za period 2023-2024. godine. U okviru Akcionog plana definisani su sljedeći strateški ciljevi: izgradnja povoljnog ambijenta za održivi razvoj ženskog preduzetništva, jačanje konkurentnosti ženskog biznisa i zagovaranje interesa i pozicioniranost žena preduzetnica. Akcioni plan sadrži 79 aktivnosti za čiju implementaciju u 2023. godini će biti izdvojeno 14.364.125 eura, a u 2024. godini 14.274.500 eura.

Vlada je usvojila Informaciju o primjeni Odluke o privremenim mjerama za ograničavanje cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i Listi proizvoda. Analizirajući efekte Odluke, Vlada je ocijenila da je njen primarni cilj da doprinijese otklanjanju štetnih posljedica inflacije, ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i smanji inflatorna očekivanja uspješno ostvaren. Podaci o godišnjoj inflaciji koja je u junu 2022. godine iznosila 13,5 %, a prema posljednjim dostupnim podacima, u maju ove godine 8,4 %, ukazuju na opravdanost mjera za uspostavljanje cjenovne stabilnosti i zaštitu životnog standarda. Primjena Odluke je posebno doprinijela zaštiti standarda ekonomski najugroženijih kategorija u čijoj strukturi potrošnje osnovni prehrambeni proizvodi zauzimaju najveće relativno učešće. Imajući u vidu da ključni faktori koji uslovljavaju globalni rast cijena i dalje djeluju i u kombinaciji sa domaćim faktorima i rastom agregatne tražnje kreiraju određeni inflatorni pritisak, Vlada je odlučila da se i u narednom periodu nastavi sa ograničavanjem maksimalnih marži na pšenično bračno (tip 400 i 500), šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so u trgovinama na veliko na 5 %, a u malim trgovinama na 7 %. Istovremeno, konstatovano je da su prestali razlozi da se produžava ograničavanje cijena peleta, jer je trenutno njegova tržišna vrijednost niža od maksimalno određene maloprodajne cijene, pa je Vlada donijela izmjenu Odluke kojom je ova mjera ukinuta.

Data je saglasnost na Statut JU Muzej savremene umjetnosti Crne Gore. Donošenjem ovog akta vrši se normativno usklađivanje sa Zakonom o kulturi i Odlukom o organizovanju Javne ustanove Muzej Savremene umjetnosti Crne Gore, kako bi ustanova stekla status pravnog lica, čime će se ispuniti uslovi za obavljanje djelatnosti za koje je i osnovana.

Vlada je usvojila Godišnji izvještaj o realizaciji Akcionog plana 2021-2023 za sprovođenje Programa za borbu protiv HIV/AIDS za period od 2021. do 2023., za 2022 godinu i donijela Akcioni plan za sprovođenje Programa za borbu protiv HIV/AIDS za 2023. godinu. U Izvještaju se navodi da je realizovano 30 od ukupno 64 planiranih aktivnosti, djelimično realizovano 13, dok je 21 aktivnost nerealizovana zbog nepostojanja finasijskih sredstava, jer su aktivnosti planirane da se realizuju kroz projekte/donacije, koji se nijesu ostvarile. Akcioni plan za 2023. godinu je obuhvatio aktivnosti koje su nerealizovane i djelimično realizovane u prethodnom Akcionom planu, za čiju implementaciju je potrebno 362.278 eura. Sredstva je potrebno obezbijediti iz donacija Global Fonda, UNODC-a i drugih donatora.

Data je saglasnost Upravi za saobraćaj za izvođenje pripremnih radova za građenje složenog inženjerskog objekta, tj. rekonstrukciju magistralnog puta M2, dionica Tivat-Budva (Jaz) i izgradnju novog regionalnog vodovoda, po ugovoru o građenju br. 01-12423/1, čime su se stekli uslovi za početak radova na ovoj važnoj saobraćajnici. Planirana rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju saobraćajnice bulevarskog tipa sa dvije kolovozne trake (sa po dvije saobraćajne trake) međusobno razdvojene razdjelnim ostrvom. Predviđena je izgradnja i pješačkih staza, bočnih zelenih pojaseva, vodovoda, atmosferske kanalizacije, javne rasvjete. Ugovor o izvođenju radova potpisan je 29. marta 2023. godine sa „Joint Venture of Shandong Foreign Economics & Technical Cooperation Co. Ltd. and Shandong Luqiao Group Co. Ltd“, a vrijednost projekta je 53.915.261 eura bez PDV-a.

Vlada je donijela Odluku o visini i rasporedu sredstava popisnim komisijama za finansiranje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u 2023. godini. U skladu sa Zakonom o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, Odlukom se raspoređuje dio sredstava obezbijeđenih u budžetu koji se prenosi popisnim komisijama. Za ovu namjenu predviđeno je ukupno 3.207.279 eura.

Usvojen je Program razvoja ruralnog turizma Crne Gore 2023 – 2025. godine s Akcionim planom. Strateški cilj razvoja ruralnog turizma je usmjeren ka razvoju diverzifikovane i autentične ruralne turističke ponude Crne Gore koja će stvoriti osnov za poboljšanje životnog standarda stanovništva u ruralnom području i zaustavljanje depopulacije ruralnih područja. Novim Programom se obezbjeđuju sveobuhvatne informacije o svim relevantnim pitanjima koje treba riješiti u dugoročnom periodu, kako bi se stvorili preduslovi za turističku valorizaciju ruralnog područja Crne Gore. Dokument će poslužiti kao osnova za realizaciju vizije u smislu implementacije politike razvoja ruralnog turizma, što znači da će se primjenom mjera iz Akcionog plana obezbijediti i prikupljanje sredstava za sprovodenje konkretnih aktivnosti, kako iz donatorskih, tako i iz domaćih budžetskih fondova. Programski ciljevi ruralnog turizma definisani su u pravcu formiranja turističkog proizvoda u ruralnom području Crne Gore, zatim kao mjere i aktivnosti za razvoj proizvoda, za unapređenje marketinških aktivnnosti, a sve radi poboljšanja kvaliteta ponude i podizanja nivoa usluge, razvoja ljudskih resursa i uspostavljanja optimalne organizacione strukture na područjima opština.

Vlada je usvojila Informaciju o organizaciji 37. festivala Grad teatar Budva i prihvatila Ugovor o saradnji na organizaciji ovog festivala. U Informaciji se navodi da manifestacije i festivali imaju višestruke benefite za promociju Crne Gore kao turističke destinacije, što će se reflektovati na ostvareni broj turista i noćenja, te prihode od turizma. Festival Grad teatar od svog osnivanja, 1987. godine obnavlja mediteranski duh Starog grada i neizostavni je dio turističke ponude Budve i Crne Gore, o čemu svjedoči i činjenica da ga svake godine posjeti oko 15.000 ljudi. Zamišljen kao presjek savremenih ostvarenja, prije svega pozorišnog, a potom i likovnog, muzičkog i književnog stvaralaštva, Grad teatar kvalitetom programa potvrđuje svoj renome ne samo kao domaćin brojnim trupama i stvaraocima, već i kvalitetom produkcijske djelatnosti kojom preispituje autentično kulturno naslijeđe Budve i Crne Gore i njegovo implementiranje u savremene modele umjetničkog djelovanja. Ovogodišnje 37. po redu izdanje festivala Grad teatar održava se od 5. jula do 22. avgusta, a nastupiće preko 620 učesnika dramskog, književnog, muzičkog i likovnog programa. Tim povodom, Vlada je zadužila se Ministarstvo finansija da za ovu namjenu obezbijedi 150.000 eura.

Usvojena je Informacija o kratkoročnoj podršci aktivnostima Ambasade Crne Gore u Republici Srbiji u cilju jačanja ekonomske diplomatije. Imajući u vidu da Vlada Crne Gore intenzivno radi na kreiranju povoljnijih uslova za privlačenje stranih direktnih investicija i otvaranja novih tržišta, kao i da je u Beogradu sjedište preko trideset ambasada koje su na nerezidentnoj osnovi akreditovane za Crnu Goru, prepoznat je potencijal Ambasade u cilju promovisanja ekonomsko-kulturne diplomatije. Održavanjem periodičnih prezentacija ekonomskih i investicionih potencijala Crne Gore se otvaraju mogućnosti za potencijalne investitore iz zemalja koje su na nerezidentnoj osnovi akreditovane za Crnu Goru, a posebno za države koje su geografski udaljene. Takođe, prepoznaju se potencijali za relizaciju projekata na bilateralnom i regionalnom nivou u oblasti infrastrukture, poljoprivrede, inovacija i digitalizacije, energetike, s akcentom na diversifikaciju energetskog snadbijevanja. Stoga, potrebno je da Ambasada Crne Gore u Beogradu dodatno intenzivira aktivnosti u tom pravcu, a za realizaciju postavljenih zadataka je obezbijeđeno 40.000 eura iz tekuće budžetske rezerve.

Na današnjoj sjednici je, pored ostalog, donijeta i Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje pristupnog puta do izlazne stanice „Kuk“ – žicare Kotor Lovćen, čime se ispunjavaju formalni uslovi za efikasnu realizaciju ovog najznačajnijeg infrastrukturnog projekta za unapređenje turističke ponude.