Namjera Vlade da brzopleto ukine Upravu za inspekcijske poslove nije utemeljena na adekvatnim analizama, ekspozeu za sastav aktuelne Vlade i Strategiji za reformu javne uprave, i ne može se izvesti bez negativnih posljedica u predviđenim kratkim rokovima, kazala je Milena Muk iz Instituta alternativa.

Informacija, koja je razmatrana na telefonskoj sjednici Vlade 16. januara, sa propratnim zaključcima, smatra ona, pati od brojnih metodoloških nedostataka.

„Oni se najviše ogledaju u tome da Vlada ne raspolaže ni tačnim brojem zakona, koje je neophodno izmijeniti kako bi se izvršila decentralizacija inspekcija, iako se njihove izmjene zahtijevaju do 15. februara. Zapravo, Vlada je u najvećem dijelu prepisala zaključke Analize efikasnosti djelovanja Uprave za inspekcijske poslove iz 2021. godine, mahom izrađene tokom Vlade Duška Markovića, koja pati od brojnih metodoloških nedostataka“, kaže Muk.

U prvom redu, kako dodaje, Analiza je zaključila da centralizacija inspekcijskih organa u jedinstven organ, početa 2011. godine, nije bila efikasna i da „decentralizovani model omogućava efikasnije ostvarivanje odgovornosti inspekcije odnosno starješine inspekcijskog organa, a takođe i transparentnije ostvarivanje političke odgovornosti resornog ministra za stanje u jednoj oblasti”.

„Ipak, ova Analiza, kao ni nedavna Informacija Vlade, se uopšte nisu bavile djelovanjem inspekcija koje već funkcionišu u okviru resornih ministarstava, poput urbanističko-građevinske ili upravne inspekcije. Drugim riječima, Vlada je pretpostavila superiornost decentralizovanog modela, a da se uopšte nije bavila efikasnošću djelovanja inspekcija koje već funkcionišu pri resornim ministarstvima. Vjerujemo da bi zaključci bili znatno drugačiji da su po istim kriterijumima analizirani efekti djelovanja inspekcija u sastavu ministarstava, kako po pitanju transparentnosti, tako i po pitanju političke odgovornosti“, ističe Muk.

Dodatno, ovako krupna odluka, kako kaže, donosi se bez prethodne najave u ekspozeu sadašnjeg premijera, a nemoguće je sprovesti uz puno učešće javnosti i zainteresovanih strana, pa i samih inspektora i inspektorki, u roku kraćem od mjesec dana.

„Takođe, Strategija za reformu javne uprave, koja se primjenjuje, predvidjela je jačanje uloge i kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove, kroz unapređenje normativnog okvira, kadrovskih kapaciteta i uvezivanje registara neopodnih za proaktivno djelovanje inspekcijskog nadzora, a ne njeno ukidanje. Sve ovo govori o izostanku strateškog i utemeljenog pristupa ovako važnoj odluci. Nažalost, iskustvo nas uči da otvaranje ovako krupnog pitanja u kratkom vremenskom roku može negativno poremetiti vršenje inspekcijskog nadzora i stvoriti nove izgovore za izostanak transparentnosti i rezultata, kroz otvaranje novih procedura reorganizacije, preuzimanja zaposlenih, obezbjeđivanja smještajnih kapaciteta ali i pristupa informatičkoj infrastrukturi“, zaključuje Muk.