Svih šest koridora snabdijevanja koje je prikazao Evropski savez za čisti vodonik bilo bi direktno ili posredno povezano s Njemačkom. Jedna od glavnih trasa ide kroz Jugoistočnu Evropu, a Slovenija i Hrvatska bi mogle imati koristi i od još dva koridora, prenosi balkangreenenergynews.com.

Plan REPowerEU Evropske komisije, za gušenje potražnje za fosilnim gorivima iz Rusije, ima poglavlje posvećeno neophodnom ubrzavanju razvoja infrastrukture za vodonik. Cilj je da se najkasnije 2030. kapacitet proizvodnje, uvoza i prenosa poveća na 20 miliona tona godišnje.

U svojoj najnovijoj studiji, Evropski savez za čisti vodonik (ECHA) je analizirao šest predviđenih koridora koje čine cjevovodi, proizvodni i skladišni kapaciteti, lučni terminali i trase prevoza na morima, rijekama i kopnu. Svih šest ruta snabdijevanja bi bilo povezano s Njemačkom, direktno ili indirektno, zahvaljujući očekivanom skoku potražnje.

Jugoistočni koridor otvara vrata ka Bliskom istoku

Priručnik o koridorima za snabdijevanje vodonikom (Learnbook on Hydrogen Suppply Corridors) ukazuje na potrebu za dekarbonizacijom industrijske proizvodnje, saobraćaja i elektroenergetskog sistema širom Istočne i Jugoistočne Evrope kao na jedan od osnovnih pokretača razvoja Jugoistočnog koridora. To se pogotovo tiče novih projekata za zeleni čelik i postojeće industrijske kapacitete u Grčkoj, Bugarskoj, Rumuniji, Mađarskoj, Slovačkoj, Hrvatskoj, Austriji i Češkoj, dodali su autori.

„Zahvaljujući blizini Sjevernoj Africi i Bliskom istoku, ovaj koridor bi u budućnosti mogao da olakša uvoz vodonika iz susjednih zemalja brodovima ili prenosom kroz podvodne cjevovode. Ovo područje ima obiman potencijal za iskorišćavanje obnovljivih izvora energije zbog dostupnosti zemljišta i visokih faktora kapaciteta za solarnu energiju i vjetrolelektrane na kopnu. Potrošena gasna polja u Grčkoj, Češkoj, Slovačkoj, Austriji i slane pećine u Njemačkoj biće upotrebljene kao isplativo rješenje za skladištenje vodonika“, pokazala je studija.

Duž Jugoistočnog koridora je predviđen rast potražnje sa 53 teravat-sata 2030. na 260 teravat-sati do polovine vijeka te da bi taj skok daleko premašio snabdijevanje (22,1 odnosno 183 teravat-sata).

Slovenija, Hrvatska smiještene blizu središta mape za vodonik

Što se tiče regiona kojeg pokriva Balkan Green Energy News, treba pomenuti da bi Slovenija i Hrvatska mogle da se okoriste od još dva zacrtana koridora, kako je prikazano u dokumentu.

Glavni pokretač uspostavljanja Južno-centralnog iliti Jadranskog koridora je potreba da se potražnja u Italiji, Centralnoj Evropi i Njemačkoj zadovolji omasovljavanjem proizvodnje u Sjevernoj Africi, po nižim cijenama. Slovenija i Hrvatska mogu da izađu i na zamišljeni Istočni koridor, za kojeg je predviđeno da će jačati na trenutno samo potencijalnim nivoima proizvodnje vodonika u Ukrajini.

Osim preko gasovoda, derivati vodonika bi iz Istočne Evrope mogli da se prevoze Dunavom, objavila je ECHA. To bi onda i Srbiju postavilo na značajno mjesto na karti.

U studiji su utvrđene velike mogućnosti u prepravkama cjevovoda kojima sada teče fosilni gas, a njega Evropska unija dugoročno svakako želi postepeno da odbaci. U studiji su pobrojani svi veći projekti za sektor vodonika.