Električna energija koju proizvode vjetroelektrane jeftinija je i čistija od skoro svih drugih oblika proizvodnje električne energije. Najčešća zamjerka na račun vjetroturbina je što se ptice sudaraju sa njihovim lopaticama. Međutim, nova studija sprovedena u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuje da uticaj vjetroelektrana na ptice nije toliko dramatičan.

Vid ptica se razvijao sa ciljem pronalaženja hrane i izbjegavanja predatora, ali ne i za izbjegavanje visokih čeličnih divova sa lopaticama koje se okreću. Zaštita ptica postaje sve značajnije pitanje sa ekspanzijom vjetroelektrana.

Ipak, rezultati nove analize, objavljene u naučnom časopisu Environmental Science and Technology, sugerišu da je broj ptica koje se sudare sa vjetroturbinama zanemariv i da to ima mali uticaj na njihovu populaciju.

Kapacitet za proizvodnju električne energije iz vjetra u Americi drastično se povećao. Vjetroelektrane na kopnu su 2000. imale ukupno 2,6 gigavata, a 2020. čak 122 gigavata.

Brojne studije su analizirale efekte vjetroelektrana na određenim lokacijama i na određene vrste ptica. Međutim, malo njih je pokrilo efekte vjetroturbina na brojnost tih životinja.

Ekonomista Erik Katovič sa Univerziteta u Ženevi imao je drugačiji pristup. U svojoj analizi je iskoristio projekat Božićno brojanje ptica (CBC), kojeg sprovodi Nacionalno društvo Odubon (NAS). Ta ornitološka organizacija nosi ime po prirodoslovu i pioniru te naučne discipline Džonu Džejmsu Odubonu.

Volonteri broje ptice koje uoče oko Božića i bilježe podatke iz godine u godinu. Istraživačeva pretpostavka je bila da, ukoliko vjetroturbine nanose štetu pticama, njihova brojnost će se smanjiti na mjestima gde su vjetroelektrane izgrađene.

Kombinovao je mape populacija i vrsta ptica sa lokacijama i datumima izgradnje vetroturbina u Sjedinjenim Američkim Državama, sa izuzetkom Aljaske i Havaja, između 2000. i 2020. godine.

Rezultati njegove studije su pokazali da vjetroelektrane ne utiču mnogo na brojnost ptica, čak ni velikih vrsta, poput jastrebova, supova i orlova, za koje mnogi vjeruju da su u posebno velikoj opasnosti.

Proizvodnja uljnih škriljaca nanosi više štete pticama nego vjetroturbine

Analiza je, pored vjetroturbina, obuhvatila uticaj eksploatacije uljanih škriljaca za proizvodnju nafte i gasa na populaciju ptica. Nafta i gas iz škriljaca se dobijaju hidrauličkim frakturiranjem stena, frakingom. To je postupak ubrizgavanja mješavine vode i drugih fluida pod visokim pritiskom u slojeve podzemnih stena.

Ovaj vid proizvodnje nafte i gasa porastao je u SAD sa 37 miliona kubnih metara iz 2007. na 740 miliona kubika 2020. godine.

Podaci su upoređeni i ispostavilo se da je broj ptica na lokacijama novih bušotina pao za 15 odsto. Autori studije to pripisuju kombinaciji buke, zagađenosti vazduha i kontaminaciji vodotokova od kojih ptice zavise.

Na mjestima koja je Nacionalno društvo Odubon označilo kao važna područja za ptice, poput migracionih čvorišta, hranilišta ili gnezdilišta, broj ptica je opao za čak 25 odsto.

Katovič je kazao da je mnogo više medijskih izvještaja o negativnom uticaju vjetroturbina na ptice nego onih štetnosti eksploatacije uljnih škriljaca. On zaključuje da uticaj vjetroturbina nije strašan.

U Evropi se aktivisti za zaštitu životne sredine vjerovatno ne bi složili sa nalazima studije. Krajem prošle godine, aktivisti u Francuskoj su se izborili za zatvaranje vjetroelektrane na jugu zemlje, zbog štete koju je sedam vjetroturbina nanijelo pticama, pogotovo zaštićenim vrstama poput surog orla.

Na Svjetski dan ptica selica, 13. maja, holandska vlada je u dogovoru sa vlasnicima vetroelektrana prvi put zaustavila turbine u dva vjetroparka na moru da bi zaštitila prolazeće ptice selice. U međuvremenu je počelo postepeno uvođenje protokola po kojem se u jeku migratornog naleta nakratko obustavlja rad.