Predsjednik strukovne komore arhitekata Inženjerske komore Novica Mitrović ukazao je da mnogi naši gradovi liče na one koji su u Turskoj najviše stradali, a karakteriše ih odsustvo javnih i zelenih površina, nepravilna struktura i ulice, stihijska gradnja…

Teritorija Crne Gore pripada perifernom dijelu zemljotresnog područja Mediterana, koje se smatra jednim od seizmički najaktivnijih područja na zemlji, pa se stoga, nažalost, ne trebamo pitati da li će u budućnosti biti novih zemljotresa u ovom području, već kada će se oni desiti, poručila je potpredsjednica Inženjerske komore Maja Velimirović Petrović. Ona je juče na međunarodnoj konferenciji crnogorske Inženjerske komore (IKCG) „Seizmički rizik u Crnoj Gori danas“ kazala da zato pripremljenost našeg društva na zemljotrese dobija enormno na značaju, na što treba podsjećati i upozoravati cjelokupnu javnost u Crnoj Gori iznova i iznova.

– Pripremljenost države na zemljotrese podrazumijeva niz koordinisanih aktivnosti kojima se društvo kao cjelina priprema da da odgovor svim izazovima koje donosi pojava zemljotresa. Kao osnovni elementi utvrđivanja seizmičkog rizika, to jest segmenti jedinstvenog integralnog sistema upravljanja seizmičkim rizikom, mogu se označiti kroz sljedeće oblasti djelovanja: utvrđivanje prihvatljivog nivoa seizmičkog rizika; ublažavanje seizmičkog rizika kroz adekvatnu zakonsku regulativu i procedure; prostorno i urbanističko planiranje prostora u seizmičkim uslovima; aseizmičko projektovanje i gradnja objekata i infrastrukture; pripremljenost društva na zemljotrese, od šire preko lokalne zajednice do pojedinca i uspostavljanje integrisanog informacionog sistema sa bazom podataka o prostoru i izgrađenosti, istakla je Velimirović Perović.

Navodi da smo početkom februara svi sa užasom gledali na Tursku i Siriju, koje je pogodio razorni zemljotres u kojem je poginulo preko 50.000 ljudi, a srušeno ili teško oštećeno 170.000 objekata. Velimirović Perović kaže da nas katastrofe ujedine barem u jednom, a to je da zastanemo i upitamo se koliko smo svjesni i odgovorni da prepoznamo izraženi seizmički rizik i šta radimo da preventivno djelujemo, kako bismo spriječili i ublažili eventualne katastrofalne posljedice mogućeg zemljotresa.

Predsjednik strukovne komore arhitekata Inženjerske komore Novica Mitrović ukazao je da mnogi naši gradovi liče na one koji su u Turskoj najviše stradali, a karakteriše ih odsustvo javnih i zelenih površina, nepravilna struktura i ulice, stihijska gradnja…

– U Turskoj su naselja podizana na rasjedima tektonskih ploča. Da li bi iko kupio kuću na rasjedu tektonskih ploča? Planiranjem treba izbjegavati naselja na tim i takvim mjestima. Kroz prostorno planiranje se izbjegavaju razne i mnoge vrste rizika. Naša obala je 280 kilometara od najbližeg tektonskog rasjeda, a u Turskoj su teško stradali gradovi koji su bili na toj kilometraži od epicentra razornog zemljotresa – naveo je Mitrović, dodajući da Crna Gora nema skloništa i skladišta u slučaju hazarda.

JADRANKA MIHALJEVIĆ IZ ZAVODA ZA HIDROMETEOROLOGIJU I SEIZMOLOGIJU KAZALA JE DA SE ZEMLJOTRESI DEŠAVAJU, I DA ĆE SE DEŠAVATI, A DA JE NJIHOVO PREDVIĐANJE GOTOVO NEMOGUĆE.

– U CRNOJ GORI MOŽE DA SE DESI ZEMLJOTRES VEĆI OD SEDMICE, A MOŽE I DA SE PONOVI ONAJ IZ 1979. KOLIKO GOD JE NEOPHODNA ANALIZA SEIZMIČKOG HAZARDA, ONA NIJE SVETI GRAL, ODSTUPANJA SE MOGU DESITI – NAVELA JE MIHALJEVIĆ.

Ambasador Turske u Crnoj Gori Baraš Kalkavan kazao je da je Crna Gora njegovoj državi pružila veću podršku nego što su njeni kapaciteti. Istakao je da je Crna Gora jedna od prvih koja je reagovala i poslala pomoć.

– Ono što sam ja mogao da osjetim iz svega što sam vidio, velika je čast biti ambasador u Crnoj Gori i biti dio ovog društva. Mi smo imali dva zemljotresa jedan za drugim i naučnici su rekli da sličan primjer do sada nikada nije viđen, i zaista ovakva okupljanja su bitna da sa naučnom zajednicom razmijenimo informacije šta možemo uraditi – kazao je Kalkavan.

On je istakao da treba nastojati da se spriječi da zemljotresi postanu katastrofe, te da treba poštovati ono što naučnici kažu, a njihove preporuke ne trebaju ostati samo slovo na papiru.

– Jako je bitno da se glas nauke čuje i da zaživi – poručio je Kalkavan.

Prognoza gotovo nemoguća

Jadranka Mihaljević iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju kazala je da se zemljotresi dešavaju, i da će se dešavati, a da je njihovo predviđanje gotovo nemoguće.

– U Crnoj Gori može da se desi zemljotres veći od sedmice, a može i da se ponovi onaj iz 1979. Koliko god je neophodna analiza seizmičkog hazarda, ona nije sveti gral, odstupanja se mogu desiti – navela je Mihaljević.