Opet bi da traže naftu u crnogorskom podmorju, tender do kraja godine

    1 mesec pre 286 pregleda Izvor: vijesti.me/me.ekapija.com

Ministarstvo energetike i rudarstva planira da do kraja ove godine raspiše javni poziv za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje ugljovodonika (nafte i gasa) u podmorju Crne Gore.

Ovo je zvanično rečeno „Vijestima“ u resoru kojim rukovodi ministar Saša Mujović.

Vlada je sa prvim tenderom za istraživanje nafte i gasa u podmorju krenula 2013. godine, što je dovelo do potpisivanja dva koncesiona ugovora koji su na kraju raskinuti – sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek (zaključen 2016. godine) i sa grčkom kompanijom Energean (zaključen 2017. godine). Na tom tenderu za istraživanje se nalazilo 13 takozvanih blokova površine 3.000 kilometara u južnom i istočnom dijelu crnogorskog podmorja kod Bara i Ulcinja.

– Ministarstvo energetike i rudarstva planira da do kraja ove godine raspiše javni poziv za dodjelu ugovora o koncesiji za istraživanje ugljovodonika u podmorju Crne Gore. Imajući u vidu evropski trend zelene tranzicije, glavni cilj ovog javnog poziva je povećanje nivoa znanja o ugljovodoničnoj potencijalnosti u podmorju Crne Gore, uz poseban naglasak na identifikaciju gasnih prospekata. Kao državni organ čija je primarna djelatnost praćenje ugovora o koncesiji za istraživanje i proizvodnju ugljovodnika, Uprava za ugljovodonike trenutno radi na pripremnim aktivnostima za raspisivanje ovog Javnog poziva – kazali su u Ministarstvu energetike.

Iako su koncesionari Eni i Novatek nakon rezultata prve istražne bušotine odlučili da ne uđu u drugi period istraživanja, čime je ovaj ugovor i završen 2022. godine, za Crnu Goru ovaj projekat je, kako tvrde u resoru energetike, bio uspješan. Taj konzorcijum je imao četiri bloka za istraživanje 4118-4, 4118-5, 4118-9 i 4118-10.

– Podaci prikupljeni tokom istraživanja, a koji su u vlasništvu Crne Gore, predstavljaju vrijednu i više nego korisnu polaznu osnovu za buduće projekte u oblasti istraživanja ugljovodonične potencijalnosti crnogorskog podmorja. Podsjećanja radi, ovaj ugovor o koncesiji bio je rezultat prvog javnog poziva za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika u crnogorskom podmorju koji je raspisan 2013. godine. U tom smislu, Vlada ne traži koncesionara u direktnoj komunikaciji sa kompanijama, već je za očekivati da će se, ako Vlada raspiše javni poziv za dodjelu ugovora o koncesiji za proizvodnju, zainteresovane kompanije javiti, što bi rezultiralo novim koncesionim ugovorom. U planu je dalje istraživanje crnogorskog podmorja na blokovima koji nijesu bili obuhvaćeni Ugovorom o koncesiji sa Eni-Novatekom i Ugovorom o koncesiji sa kompanijom Energean, i vjerujemo da ćemo do kraja godine raspisati javni poziv za istraživanje – kazali su Ministarstvu energetike.

Iz ovog Vladinog resora su pojasnili da je sa grčkim Energeanom ugovor raskinut u maju prošle godine jer nijesu ispunili uslove za ulazak u drugu fazu istraživanja.

– Ugovor o koncesiji za proizvodnju ugljovodonika za blokove 4219-26 i 4218-30 ukupne površine 338 km2 zaključen je sa kompanijom Energean 15. marta 2017. godine. Zaključenim ugovorom o koncesiji je predviđeno da faza istraživanja traje ukupno sedam godina, sa dva perioda istraživanja (podfaze) od po tri i četiri godine. Koncesionar Energean je, u skladu sa obavezama koje su definisane ugovorom za prvi period istraživanja, završio 3D geofizičko istraživanje podmorja na blokovima 30 i 26, kao i obradu prikupljenih podataka. Uslov za ulazak u drugu fazu istraživanja i početak bušenja istražne bušotine bilo je da koncesionar nađe partnera, što oni nijesu uspjeli te je stoga ugovor sa ovom kompanijom završen 16. maja 2023. godine – kazali su u Ministarstvu energetike.

Konzorcijum Eni-Novatek uplatio je 12 mil EUR u državni budžet 2022. godine po garanciji za nezavršeni dio posla definisan ugovorom o istraživanju nafte u crnogorskom podmorju zbog odustajanja od daljeg istraživanja.

Štedni fond samo u papirima

U Vladinim planovima za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju je bilo i donošenje Zakona o fondu za ugljovodonike kojim je trebalo da bude uređen posebni investiciono-štedni fond u koji će se slivati dio prihoda od poreza po osnovu ostvarene dobiti kompanija koje dobijaju posao za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju.

Prema planovima, od ukupnog prihoda od ovog posla fondu je trebalo da pripada 85 odsto, a državnom budžetu 15 odsto.

Predlog zakona o fondu za ugljovodonike u Skupštini je trebalo da se nađe do 31. decembra 2014. godine, što se nije dogodilo. Nakon toga, Vlada je sredinom 2016. godine utvrdila izmjene i dopune zakona o porezu na ugljovodonike i predložila da se umjesto posebnog zakona o fondu za ugljovodonike donese uredba prema kojoj će on biti formiran najkasnije do 31. decembra 2017. godine. Ta namjera izvršne vlasti da važno pitanje uredi uredbom, kao nižim aktom, koju bi kasnije mogla da mijenja, nije dobila zeleno svjetlo u parlamentu.

– Do pomjeranja najavljenih rokova za izradu zakona o naftnom fondu došlo je zbog logističkih prepreka u radnom procesu. Riječ je o tome da je jako mali broj eksperata u ovoj oblasti na globalnom nivou, i mi smo, u želji da angažujemo najrelevantnije stručnjake i istovremeno, obezbijedimo najoptimalni rješenje za potrebe Crne Gore, odlučili da kvalitet konačnog zakonskog rješenja stavimo ispred zadatih rokova. Imamo policy paper (javnu politiku koja bi trebalo da bude prenesena u zakon) kojim su precizirane smjernice, načela i ciljevi koji bi trebalo da budu definisani ovim zakonom – bilo je objašnjenje Ministarstva finansija na pitanje zašto kasni donošenje zakona o fondu.