Zadatak manjinske vlade, čije je formiranje predložila koalicija “Crno na bijelo”, trebalo bi da bude i analiza inicijative “Otvoreni Balkan”, kazao je na Tviter Spejsu poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša.

Prema njegovim riječima, Otvoreni Balkan je ozbiljna tema i neophodna je detaljna analiza kako bi se utvrdila njenastvarna svrha. Ipak, o njoj najviše govore upravo oni koji koji najmanje poznaju ovu problematiku.

“Otvoreni Balkan jedna je od važnijih tema kojom treba da se bavi buduća Vlada. Nijesam siguran koliko o toj inicijativi znaju oni koji je podržavaju, ali ne treba ništa stavljati po strani. Potrebno je uraditi ozbiljnu i odgovornu analizu i dati adekvatan odgovor. Treba utvrditi i da li su u okviru ranijih inicijativa, kao što su Berlinski proces i CEFTA sporazum, ispunjene preuzete obaveze”, smatra Mugoša.

Mugoša kaže da se ideja Otvorenog Balkana sve češće koristi u dnevopolitičke svrhe, što je, kako ističe, pogrešno. Ključno pitanje je, naglašava, da li je državama Zapadnog Balkana potrebna ova inicijativa kao zamjena za EU.

Da je Otvoreni Balkan jedna od važnih tema kojom treba da se bavi buduća Vlada saglasna je i poslanica Demokratske partije socijalista Dragica Sekulić.

“Nijesam sigurna koliko ljudi koji podržavaju ovu inicijativu znaju detalje o njoj. Ako su pročitali što i ja, brzina u njihovom odlučivanju me plaši”, kazala je Sekulić.

Političari koji su za inicijativu pozivaju se na stav specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara da Vašington podrža Otvoreni Balkan, ukoliko u njemu učestvuje svih šest zapadnobalkanskih država. Ideju zagovaraju lideri Demokratskog fronta, koji u njoj vide šansu za približavanje Crne Gore Srbiji. Ni lider GP URA, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, ne krije da mu je ta ideja, što može u dobroj mjeri odrediti i stav buduće manjinske vlade.

Podsjećamo, Inicijativa “Otvoreni Balkan”, ranije poznata kao “Mini Šengen”, predstavlja sporazum koji su u Skoplju potpisali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Zoran Zaev.

Predviđa slobodno kretanje kapitala, robe, usluga i ljudi između ove tri zemlje i, kako tvrde kreatori, zasniva se na istim slobodama kao i zajedničko tržište Evropske unije.

Ipak, dio javnosti u Crnoj Gori, BiH i na Kosovu sa nepovjerenjem gleda na inicijativu jer u njoj, kako naglašavaju, prepoznaju mogućnost ostvarenjadva velikodržavna projekta – srpskog i albanskog.Upravo iz tog razloga, ove tri države odbijaju da budu dio te inicijative.