Projekti i sporazumi realizovani u okviru Otvorenog Balkana, od slobode kretanja, preko priznavanja fitosanitarnih dozvola, diploma i obrazovnih kvalifikacija, do tagova za naplatu putarine, sajma vina i zajedničke turističke ponude, nastaviće da žive u budućnosti bez obzira na to kakva će sudbina biti same inicijative, saglasni su poznavaoci ekonomskih prilika iz zemalja potpisnica – Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, navodi Kosovo onlajn.

Međutim, njihova gledišta po pitanju daljeg razvoja Otvorenog Balkana su različita. Dok stručnjaci iz Srbije i Sjeverne Makedonije ocjenjuju da će inicijativa napredovati i dalje se širiti na ostale zemlje regiona, predstavnici iz Albanije smatraju da je Otvoreni Balkan bio put ka Berlinskom procesu i da je to „završena priča“.

Mišljenja o budućnosti Otvorenog Balkana različita su i između političkih predstavnika u regionu. Albanski premijer Edi Rama je u junu ove godine izjavio da je Otvoreni Balkan „završio svoju misiju“ i da region sada treba da se fokusira na Berlinski proces. Ipak, stručnjaci ocjenjuju da su politički predstavnici Zapadnog Balkana i EU ublažili retoriku u odnosu na inicijativu. Tome svjedoče i izjave predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića na sajmu vina u Beogradu, gde je ocijenio da je Otvoreni Balkan donio dobre stvari i da se treba okrenuti procesima koji ekonomski osnažuju region.

Ekonomista Mihailo Gajić kaže za Kosovo onlajn da bi Otvoreni Balkan prestao da postoji samo ukoliko bi se zemlje potpisnice odlučile da ukinu sve zakone kojima su doneseni zajednički sporazumi u okviru inicijative. To se, kako ocjenjuje, neće desiti s obzirom na sve benefite koje ti sporazumi donose građanima i privredi regiona.

– Otvoreni Balkan je zapravo naziv za bližu saradnju između ove tri članice i, naravno, otvoren je i za druge države u regionu ukoliko žele da se priključe. To je zapravo niz sporazuma među ovim zemljama. Drugim riječima, ne može da se ukine Otvoreni Balkan, jer on kao institucija de fakto ne postoji. Zapravo su to pojedinačni sektorski sporazumi stvoreni između zemalja članica. Dakle, Otvoreni Balkan bi prestao da postoji samo ukoliko se zemlje odluče da ukinu te zakone kojima su ovi sporazumi doneseni u parlamentima i kažu: „OK, ovo sada više ne važi“, ali ja ne vidim da će se to desiti“, rekao je Gajić za Kosovo onlajn.

Prema Gajićevoj ocjeni, Otvoreni Balkan ne samo da nije „završen projekat“, kako su ga neki u regionu okarakterisali, već, naprotiv, ima tendenciju proširenja u smislu novih sporazuma, kao i pridruživanja novih članica.

– Postoji značajan politički impetus da se zadrži ovo trenutno stanje, ako ne i da se ono unaprijedi dalje novim sporazumima. Vidjećemo šta će da se desi i sa političkim promjenama u Crnoj Gori. Više ne postoji ozbiljno i jako protivljenje članstvu Crne Gore u Otvorenom Balkanu, postoje čak i pomirljive izjave u određenim političkim krugovima u okviru Bosne i Hercegovine. Dakle, ni tu ne postoji više veliki strah, jer se uvidjelo da je to prvenstveno ekonomski, a ne politički proces – kazao je Gajić.

Govoreći o dostignućima Otvorenog Balkana, on smatra da je jedan od najznačajnijih sporazuma tri države priznavanje fitosanitarnih isprava.

– Drugim riječima, sada hrana između tri zemlje potpisnice može da prelazi granice bez nepotrebnog zadržavanja i stajanja na granicama, bez različitog vađenja istovjetnih pojedinačnih papira laboratorija iz Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije. Dogovoreno je da se ta dokumentacija priznaje, što zapravo ubrzava i pojeftinjuje trgovinu poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima između ove tri zemlje – istakao je Gajić.

Komentarišući navode da je Otvoreni Balkan ispunio zadatak i da je to sada završen projekat, direktor Agencije za promociju i podršku turizma Sjeverne Makedonije Ljupčo Janevski upozorava da bi blokada inicijative značila da bi zemlje regiona ponovo trebalo da krenu „od nule“.

– Sve tri zemlje Otvorenog Balkana u 2023. godini imaju rast u turističkoj industriji – Albanija, koja je u prvih pet u svijetu, Srbija, koja je među prvima u Evropi po rastu turističke privrede, i Makedonija, kao zemlja koja će imati značajan, odnosno odličan rast deviznog priliva. To pokazuje da smo destinacija za četiri sezone, dovoljno konkurentna sa ostalim destinacijama, ali i dovoljno konkurentna među tri destinacije – rekao je Janevski za Kosovo onlajn.

Janevski smatra da bi politička i ekonomska pitanja trebalo razdvojiti i da inicijativa treba da nastavi svoj put daljeg razvoja. Upravo je, kaže, turizam najviše imao benefita od zajedničkih nastupa i tržišta, pa bi se sa tim trendom trebalo nastaviti i ubuduće.

Prema ocjeni sagovornika Kosovo onlajn, Berlinski proces i Otvoreni Balkan su „jedno te isto“, a Otvoreni Balkan treba da bude katalizator i uspješna praksa za to kako Berlinski proces treba razvijati sa ekonomske tačke gledišta. Najlakše je, dodaje, sve napustiti i istupiti iz Otvorenog Balkana, ali bi to značilo da zemlje pojedinačno treba da krenu ispočetka.

– Po mom mišljenju, Otvoreni Balkan treba održavati i širiti. Zapravo, ono što se očekuje od Otvorenog Balkana su vidljivi rezultati. Otvoreni Balkan treba osloboditi politike i fokusirati se na ekonomiju. Fokusirati se na omogućavanje boljih uslova poslovanja privatnom sektoru, ali i umrežavanje da bude dovoljno konkurentno drugim tržištima – kazao je on.

Podsjeća da je veliki broj investitora došao u region u poslednjih četiri godina od osnivanja inicijative i da njihovo interesovanje ne jenjava, te da bi bilo vrlo nepromišljeno prekinuti taj proces.

– Otvoreni Balkan vidim kao sjajnu priliku za investitore, uglavnom strane, jer više ne govorimo o dva miliona ljudi, već govorimo o deset miliona ljudi, govorimo o tržištu koje će biti još atraktivnije i sa turističkog stanovišta u privlačenju većeg broja stranih brendova iz hotelijerstva, što će sve više omogućiti veći broj stranih turista i umrežavanje destinacije sa drugim destinacijama. Veliki broj projekata i investitora je već u našoj zemlji i u okviru Otvorenog Balkana. Verujem da će u narednih nekoliko godina u turističko-ugostiteljski sektor ući velika sredstva – ocjenjuje Janevski.

Da će svi sporazumi i projekti koje su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija realizovali u okviru Otvorenog Balkana nastaviti da žive i da se dalje razvijaju kroz Berlinski proces smatra glavni i odgovorni urednik ekonomskog programa Radio televizije Albanije i direktor Udruženja ProEkspor Albanija, analitičar Bardi Sejdarasi.

– Danas se slobodnije krećemo, samo sa dokumentom kao što je lična karta. Ovo je pozitivan aspekt. To pokazuje da je Otvoreni Balkan bio dobar i pravi put, koji će se nastaviti i sa Berlinskim procesom, koji je nepovratan proces, dok se ne postigne integracija regiona u EU. Svi sporazumi Otvorenog Balkana su važeći sporazumi i treba da se nastavljaju. Ovo treba svaka vlada da kaže. Ono što je potpisano na stolu, ono što su vlade odobrile, mora da se sprovodi bez prekida i bez odlaganja, kako Albanija, tako i druge zemlje koje su bile dio Otvorenog Balkana – rekao je Sejdarasi za Kosovo onlajn.

On je saglasan sa zvaničnim stavom premijera Albanije Edija Rame da je Otvoreni Balkan završio svoju misiju i da je vrijeme da se region potpuno posveti integraciji u evropsko tržište kroz Berlinski proces. Prema njegovim riječima, Otvoreni Balkan bio je neki vid uvertire i pripreme za Berlinski proces od koga su Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija imale brojne koristi.

– Otvoreni Balkan je dodatak ili pomoć Berlinskom procesu, dugo uspostavljanom procesu još od vremena kancelarke Merkel, koji se nastavlja i dan-danas. Naravno da zemlje koje su imale velika očekivanja od Berlinskog procesa nisu mogle da čekaju birokratiju Brisela. Preuzele su među sobom inicijativu u onome što se zvalo Otvoreni Balkan, sa dobrom namjerom da ostvare četiri glavna principa slobodnog kretanja na Zapadnom Balkanu, kako bi se spremili za Berlinski proces. I pored toga što na ovom procesu nije obuhvaćeno šest zemalja regiona, tri su, ipak, uspjele da imaju koristi, a to je vidljivo zbog potpisanih sporazuma – istakao je Sejdarasi.

Strahovi političke prirode, a ne ekonomske

​Ekonomista Mihailo Gajić navodi da je u planu umrežavanje platforme za naplatu putarina, što je već zaživjelo u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, a da se trenutno radi na kreiranju pojedinačnih graničnih prelaza koji bi bili samo za državljane Otvorenog Balkana.

– Kada posmatrate privredu, od velikih stranih udružnja kao što su predstavnici njemačkih, američkih i drugih privrednih komora koje ovdje posluju, do privrednih komora samih država članica, niko se ne buni protiv integracionih procesa i svi vide veliku šansu koju im kreira veće otvoreno tržište Zapadnog Balkana u odnosu na male nacionalne privrede. Tako da su glavni strahovi od Otvorenog Balkana zapravo političke prirode, a ne ekonomske – zaključio je Gajić.