BDP po glavi stanovnika predstavlja brzi test za procjenu koliko se bogatstva generiše po osobi unutar jedne zemlje. Dijeljenjem ukupne ekonomske proizvodnje sa brojem stanovnika, omogućava se poređenje zemalja različitih veličina na ravnopravnoj osnovi.
Infografika iznad prikazuje 50 najsiromašnijih zemalja na svijetu prema ovom pokazatelju, na osnovu procjena Međunarodnog monetarnog fonda za 2025. godinu.
Sve vrijednosti izražene su u američkim dolarima iz 2025. godine. Podaci nijesu dostupni za Afganistan, Eritreju, Liban, Pakistan, Šri Lanku, Siriju i Palestinu.
BDP po glavi stanovnika ne uzima u obzir: lokalne cijene, devizne kurseve niti raspodjelu bogatstva unutar zemlje. Postavlja se i suštinsko pitanje – može li se ekonomski učinak uopšte poistovijetiti sa bogatstvom?
Mjerenje relativne ekonomske produktivnosti
Južni Sudan je najsiromašnija zemlja svijeta u 2025. godini, sa BDP-om po glavi stanovnika od svega 251 dolar.
Još iznenađujuće, na listi se nalazi i Indija. Ona zauzima 50. mjesto među najsiromašnijima prema ovom pokazatelju, sa 2.878 dolara po osobi – što je rijedak slučaj da ekonomija među pet najvećih u svijetu ima tako nizak nivo produktivnosti po stanovniku.
Primjeri (izvod iz tabele):
Source: Visualcapiitalist.com
Nigerija (8. najsiromašnija, $807) je još jedan primjer velike ekonomije gdje niska produktivnost po glavi stanovnika značajno utiče na prosjek.
Međutim, razlika između najsiromašnijih i umjereno siromašnih zemalja je ogromna. Južni Sudan sa 251 dolarom po osobi ima otprilike jedanaest puta manji BDP po glavi stanovnika od Indije, iako su obje na istoj listi.
Na listi se nalaze i neke pacifičke ostrvske države (npr. Solomonska Ostrva, Kiribati), koje se suočavaju sa jedinstvenim ekonomskim izazovima zbog izolovanosti i ograničenih mogućnosti diverzifikacije.
To može djelovati kontradiktorno, jer druge male ostrvske države – posebno u Karibima – spadaju među najbogatije teritorije na svijetu.
Razlika se, međutim, ogleda u tome što ove druge imaju istorijske kolonijalne veze koje su im donijele institucionalne prednosti, poput razvijenih pravnih i finansijskih sistema.
Regionalni trendovi među najsiromašnijim zemljama svijeta
Većina ovih ekonomija nalazi se u podsaharskoj Africi, uz nekoliko iz Južne Azije i Pacifika.
Hronični konflikti, slabe institucije i ograničene industrijske osnove i dalje koče rast prihoda u ovim zemljama, čak i dok se svjetska ekonomija oporavlja nakon pandemije.
Afrika je naročito potcijenjena na globalnom nivou – čini 19% svjetske populacije, a samo 3% svjetske ekonomije od 113 triliona dolara.
Related