U njemačkim apotekama raste spisak lijekova koje ljudi moraju da čekaju ili uopšte ne mogu da dobiju, od onih u slobodnoj prodaji, poput za obaranje temperature, do veoma posebnih, na primjer preparata za onkološke pacijente.

„Trenutno u skladištu nema više od 250 medikamenata“, rekao je za agenciju dpa predsjednik nacionalnog udruženja apotekara Hans-Peter Hubman (Hubmann).

„Treba jasno reći da je taj problem već prilično izražen“, rekao je Hubman uoči Svetskog dana bezbjednosti pacijenata 17. septembra.

„Uskih grla u snabdijevanju povremeno ima kada neki proizvođač ispadne iz lanca isporuka, ali obim i dužina tih ispada su postali dramatičniji“, rekao je Hubman.

Prema njegovim riječima, prije pet godina pacijenti su se mogli suočiti sa nestašicom manje od polovine lijekova sa aktuelnog spiska.

Sadašnji problemi ne pogađaju samo korisnike lijekova veoma specifičnih potreba, nego i medikamenata u širokoj upotrebi, poput onih protiv hipertenzije, dijabetes ili čak ibuprofen, dodao je Hubman.

Pacijenti mogu, uz određeni trud, da pronađu zamjenu, odnosno isti lijek drugog proizvođača, ali za neke jednostavno nema alternative.

„U aprilu i maju bila je apsolutnu nestašicu preparata za žene sa rakom dojke, Tamiksofena“, naveo je Hubman, uz primjedbu da je to pacijentkinje izložilo ozbiljnom riziku.

U nestašice je, ocijenio je Hubman, uključen niz faktora, ali dva se ističu.

„S jedne strane, raznovrsnost proizvodnje u Evropi je manja“, rekao je Hubman. Na primjer, skoro svi iz farmacije su prekinuli proizvodnju sirupa protiv groznice jer nije rentabilan. „Postoji još samo jedan proizvođač koji, pak, ne može da podmiri potrebe“.  

Drugi uzrok je pucanje lanaca snabdijevanja, naveo je predsjednik udruženja.

Aktivne supstance u lijekovima danas uglavnom dolaze iz Azije, prije svega Kine i Indije. Kada negdje vlasti zbog pandemije zatvore fabriku ili nekom brodu zabrane da uplovi u luku, na kraju lijekovi ne dospijevaju u evropske apoteke.