Pitanje povlačenja priznanja Kosova, odnos prema državnim obavezama u NATO, zahtjev za usvajanje zakona o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, kao i identitetska pitanja biće Pandorina kutija nove parlamentarne većine.

To pokazuju izjave čelnika nove parlamentarne većine Dritana Abazovića, Zdravka Krivokapića, Alekse Bečića, Nebojše Medojevića, Andrije Mandića i Milana Kneževića koji su se nakon niza različitih izjava usaglasili da u prvim mjesecima nove Vlade ta pitanja ne budu otvarana, dok ne ,,izvrše demontažu postojećeg sistema i razvlaste DPS”.

Lider koalicije Crno na bijelo i ključni čovjek od koga zavisi nova parlamentrana većina Dritan Abazović je saopštio da nema ni milimetra pomjeranja od nacionalnih interesa države Crne Gore, nema promjene spoljnopolitičkog kursa i ima samo evropske perspektive.

ULTIMATUM

– Nema izlaska iz NATO-a, nema povlačenja priznanja Kosova, nema promjene zastave, nema promjene himne, nema promjene evropskog kursa. Ko god ovo ne bude želio da prihvati, nije naš partner. Ako to znači da sjutra treba da napustimo vladu, učinićemo to sa zadovoljstvom – glasio je ultimativni zahtjev Dritana Abazovića.

Lider GP Ura je tom izjavom sušinski pojasnio principe na kojima će počivati buduća vlast koji su definisani kroz zajedničke stavove da nema promjene državnog kursa kao i obavezu poštovanja preuzetih međunarodnih obaveza.

Suštinski, Abazović se javno obavezao da neće mijenjati ono što i ne može da mijenja: za izmjene grba, zastave, himne potrebna je dvotrećinska većina, ugovorom je Crna Gora dvadeset godina vezana za NATO, a na povlačenje priznanja Kosova je lično Aleksandar Vučić juče potpisao – moratorijum.

Indirektno su to priznali i lideri Demokratskog fronta da je sada nemoguće izaći iz NATO- a, što je u suprotnosti sa njihovim izjavama iz 2017. godine kada su tvrdili da će organizovati referendum za izlazak iz NATO-a kada osvoje vlast. Lider Nove Andrija Manadić je čak na Cetinju kada je parlament 28. aprila 2017. godine glasao za ulazak u NATO govorio da je riječ o aneksiji Crne Gore.

Zanimljvo da Abazović tada nije prisustvovao istorijskoj sjednici crnogorskog parlamenta, a lider Demokrata Aleksa Bečić je pominjao referendum o NATO-u kada dođe na vlast, ali je ta izjava brzo zaboravljena nakon intenzivnih komunikacija Bečiča za zapadnim ambasadama u Podgorici.

Ublažavanje stavova DF-a o NATO i Kosovu je u stvari pokšaj bacanja prašine u oči međunarodnoj zajednici, ali će tek morati prosrpske stranke u novoj parlamentarnoj većini da se opravdaju pred vlastitim biračima koji željno očekuju da ,,nova Crna Gora” prući ruku Srbiji I pomogne oko Kosova I da se primakne Rusiji.

Istovremeno, manevar ,,povlačenja” radikalnih zahtjeva je bio iznuđen da bi se kako-tako obezbijedila podrška dijela zapadnih ambasada u Podgorici za mirnu tranziciju. To nije promaklo DPS-u koji je preko saopštenja svog Predsjedništva upozorio međunarodnu zajednicu da se ne miješa, odnosno da ostane dosljedna kao što je osam mjeseci ćutala na besprizorno miješanje druge države u izbore u Crnoj Gori i na nezabilježen uticaj crkve na politiku, te da prepusti sada ovu odluku crnogorskim političkim subjektima.

RAZLIČITO O KOSOVU

Bez obzira na pomirljive stavove DF-a o NATO-u biće zanimljivo posmatrati ponašanje njihovih poslanika kada se bude odlučivalo o upućivanju naših vojnika u NATO misije – konkretno na Kosovu. Pitanje Kosova je potencijalno ključno pitanje koje bi moglo da u narednim mjesecima uzdrma vladajuću koaliciju pogotovo ako dođe do problema u realizaciji juče potpisanog ekonomskog sporazuma Srbije i Kosova u Bijeloj kući, uz prisustvo američkog predsjednika Donalda Trampa.

Lider PzP-a Nebojša Medojević je prvi direktno oponirao stavu Abazovića da nema poništenja priznanja Kosova.

– Stav DF-a je jasan i koliko mi budemo mogli da utičemo, poništićemo priznanje Kosova, sada imamo širu koaliciju i ne mogu da kažem u ime svih, ali, što se tiče DF-a i Pokreta za promjene iako sam ja predstavnik prozapadne političke organizacije, apsolutno sam za povlačenje odluke o priznanju – rekao je Medojević za srpske medije.

Nosilac liste kaolicije Zdravko Krivokapić koga je – i po tvrdnjama Medojevića – postavila crkva je u predizbornoj kampanji odgovarajući na pitanje na TV Prva, da li će, ako dođe na vlast, opozicija povući priznanje Kosova, rekao da je to ,,nešto što je narod jasno rekao, ali vlast uvijek ne sluša narod“.

Ta izjava je u srpskoj javnosti protumačena kao najava povlačenja priznanja Kosova iako je Krivokapić koji dan kasnije na TV Vijesti uz potvrdno klimanje glavom podržao stavove Abazovića da nema povlačenja priznanja. Ipak, imajući u vidu mentore koalicije oko DF-a predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, Srpsku pravoslavnu crkvu, Miodraga Daku Davidovića koji su pružili enormnu finansijsku i logističku podršku teško je očekivati da u jednom momentu tokom trajanja Vlade ne bude uspostavljen – makar i kao formalnost – zahtjev za povlačenjem priznanja Kosova

Na tome će insistirati i Srpska pravoslavna crkva. Uostalom, mitropolit Amfilohije služio je moleban za upokojenje Vlade Srbije upravo zbog pitanja Kosova i proglašavao Vučića za ,,izdajnika koji je izdao Kosovo” pa je nerealno očekivati da ne bude takvih pritisaka i na novu Vladu Crne Gore. Identitetska pitanja u ovom momentu još nijesu na stolu ali bi i ona u jednom momentu mogla zatalasati vlast pogotovo kao kompenzacija za razne dilove koji će uslijediti u novoj većini.

Prije svega, Demokratski front će, uz podršku zvaničnog Beograda, vrlo brzo pokušati da progura zakon o dvojnom državljanstvu. Ta zamisao ima dvostruku upotrebu. Da javno pokaže bliskost ,,braći” u Srbiji i da se dalje radi na realizaciji ideje ,,srpskog sveta” u trouglu Banja Luka-Beograd-Podgorica.

No, usvajanje zakona o dvojnom državljanstvu je bitnije zbog namjere da se pred popis 2021. godine promijeni nacionalna struktura u Crnoj Gori. ,,Uvozom” tridesetak hiljada novih državljana iz Srbije, ovdašnji srpski korpus bi narastao i mogao bi da se približi broju nacionalnih Crnogoraca.

Jasno je da su u Demokratskom frontu spremni na manevar da ,,istrpe” eksperstku vladu bez njihovih lidera ili istaknutih članova u njoj, ali teško da će na duže staze prihvatiti da crnogorska država zadrži evropski i NATO put. To su sve izazovi pred kojima će se naći lider Ure Dritan Abazović koji sa svoja ,,nejaka” četiri poslanika treba da se odupre ,,sili” od 27 poslanika DF-a, a još i da nastavi da vodi nepokolebljivo Crnu Goru u pravcu EU i NATO. I sve to bez većinske podrške izvornog suverenističkog biračkog tijela?! Izgleda kao teško ostvarljiva misija