Kada kroz Plan rasta za Zapadni Balkan zemlja dobije određenu svotu novca od predviđenih šest milijardi, koliko je Evropska komisija namijenila regionu, Brisel se neće miješati u to kako će novac biti potrošen. To je nezvanično saopšteno na brifingu za novinare u Briselu, tokom prezentovanja nove šeme finansijske pomoći zemljama regiona, nazvane Plan rasta za Zapadni Balkan.

Sagovornik grupe novinara, koja je boravila u Briselu, objasnio je da se EK ne miješa u to kako vlade raspodjeljuju dodijeljeni novac, ali naglašava da sistem kontrole postoji.

– Nećemo naravno dati novac da ga vlada troši na brza kola i skupe šampanjce – pojasnio je naš sagovornik.

Na ljeto iduće godine planirano je da počnu prve isplate iz budžeta EK, koje bi se realizovale dva puta godišnje.

Koliko će zemlje dobiti novca i dalje nije precizno definisano. To će, kako je objasnio naš sagovornik, zavisiti od toga kolika je zemlja, ali i od njenog finansijskog stanja.

Konkretno, za Crnu Goru, sagovornik iz Brisela, objasnio je da je, imajući u vidu da se radi o najmanjoj zemlji Balkana, predviđeno da ne dobije najveću sumu novca. Albanija i Sjeverna Makedonija bi vjerovatno mogle dobiti više, ali za sada se još uvijek ne može sa sigurnošću reći o kojim ciframa će se raditi.

Plan rasta, koji se odnosi na period od 2024. do 2027. godine, predviđa da svaka vlada zapadnobalkanske šestorke sačini plan reformi, koji će predložiti Briselu. Od toga koliko se reformi od predloženih ispuni, zavisiće i uplata na računu.

Predviđeno je da na svakih šest mjeseci, Brisel vrši procjenu sprovedenih reformi, nakon čega bi počela isplata novca.

Svaka reforma „nosi“ određenu sumu novca i biće precizno određeno koliko sredstava svaka od vlada može da dobije za sprovođenje određenih reformi. U Briselu još uvijek nijesu sigurni koje će tačno reforme biti potrebne za povlačenje sredstava već, kako je rekao naš sagovornik, o tome još uvijek pregovaraju.

Plan je i da se ministri finansija zapadnog Balkana sastanu u Skoplju sa predstavnicima EU kako bi dodatno bili upoznati sa ovom inicijativom.

Upitan šta će se desiti ukoliko zemlje Balkana prvobitno sprovedu reforme, a nakon toga se ,,vrate na staro“, naš sagovornik je pojasnio da će u tom slučaju, Brisel smanjiti uplate, čime će se zemlje ,,kazniti“ za svoje postupke.

– Nećemo uzimati novac nazad, ali će svaka sljedeća uplata biti manja – dodao je.

U slučaju da države ne sprovedu predložene reforme, novca neće biti za njih, pojasnio je, ali on ipak neće biti izgubljen za te države, već će se, kako je rekao, preusmjeriti u investicioni fond koji mogu koristiti sve zemlje.

Na pitanje da li su sve ove stvari predočili zapadnobalkanskim liderima, tokom posjete Ursule fon der Lajen regionu, sagovornik iz briselske administracije rekao je da nije bio prisutan na sastancima, ali je siguran da je predsjednica komisije liderima detaljno izložila plan koji ima komisija.