Prvi put posle obnove nezavisnosti, pre 16 godina, Vlada Crne Gore je za prvu zvaničnu, državnu, bilateralnu posetu izabrala Srbiju“, kazao je Vladimir Pavićević, savjetnik Vladimira Jokovića, ministra poljoprivrede i potpredsednika crnogorske vlade.

„To je u simboličkom i suštinskom smislu ogromna poruka“, rekao je Pavićević za BBC na srpskom.

Pavićević smatra da su i prije formiranja Abazovićeve vlade oni bili „pomalo unaprijeđeni u odnosu na period vlasti DPS-a“, ali da je i to „nedovoljno“.

„Za ova dva mjeseca, kada vidimo te susrete koje su Abazović i Vučić imali, vidimo da to ima relativno brzu šansu da napreduje.“

Ljudi u Crnoj Gori samo žele da „formalni politički odnosi budu kao i među ljudima u njihovim svakodnevnim životima“, kaže Pavićević.

1. Otvoreni Balkan

„Prva stvar koja može da se dogovori relativno lako jeste pitanje pristupanja Crne Gore regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan“, kaže Pavićević.

Riječ je o inicijativi neformalnog naziva „Mali Šengen“, nastaloj 2019. godine, koja je potom preimenovana u Otvoreni Balkan.

Članovi su Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija, koje su posljednjih godina potpisale niz sporazuma o saradnji, prije svega u vezi sa olakšanjem uvoza, izvoza i kretanja roba.

Očekuje se i da od 1. januara 2023. budu ukinute granične kontrole između tri zemlje.

Međutim, Kosovo, Bosna i Hercegovina i Crna Gora su i dalje van te inicijative.

„Moja je procjena, kao nekog ko ima formalnu poziciju savjetnika ministra i potpredsjednika Jokovića, da će Crna Gora pristupiti toj inicijativi“, kaže Pavićević.

Ta tema je sve bitnija za javnost u Crnoj Gori, jer je „stvorena atmosfera da je Otvoreni Balkan u interesu zemlje“, ocenjuje.

„Mnogo ima priča i predrasuda o Crnogorcima kao lijenim ljudima, koji ne vole mnogo da rade, ali to je zapravo radan narod, kojem je do maksimuma razvijen preduzetnički duh.

„Oni na sve racionalno gledaju, a ako bismo otvorili prostor Zapadnog Balkana, upravo bi ljudi u Crnoj Gori od toga imali najviše koristi, kao i luka Bar i mnoge kompanije.

„Mislim da oni jedva čekaju da se što prije uđe u taj eksperiment“.

Pavićević smatra da bi pitanje pristupanja Crne Gore Otvorenom Balkanu moglo da bude riješeno već poslije posjete Beogradu.

2. Temeljni ugovor i SPC

Kao drugu važnu temu Pavićević ističe pitanje Temeljnog ugovora koji reguliše odnose Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve (SPC) kao vjerske zajednice.

„I to je takođe lako rješivo, jer se i to pitanje stavlja u kontekst odnosa dvije države“, smatra Pavićević.

„A koliko sam shvatio, sada se samo čeka najava datuma kada će biti potpisan, a mislim da će to biti veoma brzo“.

Abazovićev kabinet u utorak je saopštio da su radne grupe Vlade Crne Gore i SPC uskladile Nacrt Temeljnog ugovora.

Abazović je prilikom posjete Beogradu izjavio da je on on „premijer koji vodi evropsku i sekularnu državu, u kojoj će sve verske zajednice imati isti tretman“.

Od dolaska na vlast on se dvaput sastao sa patrijarhom Porfirijem, poglavarom SPC, prvi put uoči formiranja vlade.

„Bila je to njegova privatna posjeta Beogradu i obojica su tada imali vrlo dobre utiske, javno su govorili o tome“, navodi Pavićević.

„Drugi je bio u Crnoj Gori, u manastiru Ostrog, kada je tu bio i mitropolit Joanikije – najviši predstavnik SPC u Crnoj Gori – i gde su samo potvrdili izuzetnu komunikaciju i usmjerenje da Temeljni ugovor treba što prije da se potpiše“.

3. Svetozar Marović

Jedna od tema razgovoru u Beogradu je i Svetozar Marović, nekadašnji predsjednik Srbije i Crne Gore, države koja je 2003. naslijedila Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Marović je 2015. godine uhapšen u Crnoj Gori zbog sumnji da je umiješan u korupciju i šverc.

Sljedeće godine je, po priznanju krivice, pušten iz pritvora, i odlazi za Beograd, gdje je i danas.

U međuvremenu je i osuđen, a Crna Gora je više puta od Beograda tražila izručenje.

„Uvjeren sam da bi najbolja potvrda tih naših resetovanih odnosa (Srbije i Crne Gore) bilo to da se, hipotetički govorim, Svetozar Marović pojavi na nekom od graničnih prelaza u Crnoj Gori i da ga mi ovdje privedemo pravdi“, rekao je Abazović nedavno.

Pavićević navodi da je to „jedno od osjetljivijih pitanja“.

Sve treba „prepustiti najvišim zvaničnicima Srbije i Crne Gore, a možda i ministarstvima pravde, da otpočnu komunikaciju, pa da vidimo dokle će to da ide“, kaže.

Ekonomska kriza

Pavićević očekuje i da ekonomija bude jedna od tema susreta, iako „ona možda ne izgleda kao da je u prva tri ključna pitanja“.

„U Crnoj Gori se mnogo priča o krizi koja se najavljuje od jeseni – cijene svih ključnih proizvoda i osnovnih namirnica su porasle.

„Ponovo je u tom smislu pažnja usmjerena na Srbiju“, kaže.

Jedno od rješenja bi mogao da bude dogovor dvije države da iz Srbije, u slučaju krize, stižu garantovane zalihe i namirnice za šest mjeseci.

„Ali ne kao poklon, ili neku vrstu milostinje, već da se ne brani izvoz tih proizvoda u Crnu Goru“, kaže Pavićević.

O tome je posle sastanka sa Abazovićem pričala i Ana Branbić.

Kako navodi, najvažnije teme o kojima su razgovarali bile su hrana, energenti i infrastrukturno povezivanje.

„Dok mi imamo hrane i naši partneri i prijatelji u regionu će imati hrane, a Srbija ima dovoljno hrane“, navela je.

5 .Ambasador

Pitanje odnosa dvije zemlje već duže vrijeme opterećuje i situacija sa ambasadorom.

Crna Gora je u novembru 2020. godine Vladimira Božovića, ambasadora Srbije u Podgorici, proglasila za nepoželjnu ličnost zbog „kontinuiranog miješanja u unutrašnje stvari zemlje“.

Božović tu odluku nije priznao.

„Što se mene i Republike Srbije tiče, ja sam i dalje ambasador u Crnoj Gori“, izjavio je Božović u novembru 2020. godine za Radio Slobodnu Evropu.

Tu funkciju od tada obavlja iz Beograda, a ne iz Podgorice.

Srbija je u odgovoru proglasila Tarzana Miloševića, ambasadora Crne Gore u Beogradu, personom non-grata, ali je tu odluku potom povukla.