PENZIONERI I EVROPA SAD 2.0: Zna li ljevica šta daje desnica

    10 meseci pre 539 pregleda Izvor: monitor.co.me

Foto : Pixabay –

Od Spajića, njegovih partijskih saradnika i koalicionih partnera zavisi kada ćemo i koliko saznati o najavljenim izmjenama sistema penzionog osiguranja i budućoj uplati doprinosa za penziono osiguranje. Za sada to nije u njihovom fokusu.

Minimalna penzija 450 eura, prosječna 600. Minimalna zarada 700 eura, prosječna 1.000. Puna zaposlenost. Sve to za 12 mjeseci od kada vlada Pokreta Evropa sad (PES) počne sa radom, a povećanje minimalne penzije već od januara naredne godine…

Tri nedjelje od parlamanetarnih izbora,  na obećanja Milojka Spajića podsjećaju nas preostali bilbordi sa predizbornim reklamama. Najavljeni program Evropa sad 2.0 niko još nije vidio.

Ne znamo da li će Spajić predvoditi budući Vladu, a ni to da li će predizborna obećanja o brzodolazećem ekonomskom blagostanju postati dio njenog zvaničnog programa. Po osnovu izbornih rezultata PES-u bi moglo pripasti tek nešto više od polovine ministarskih mjesta, čak i u slučaju najuže moguće koalicije koja donosi tanku većinu od 42-43 poslanika. To ne garantuje da će njihovi predizborni ciljevi biti prihvaćeni bezuslovno, bez modifikacija i dopuna. I drugi su imali svoja obećanja. Budžet ipak nije vreća bez dna.

Javnost još nije bila u prilici da čuje šta potencijalni koalicioni partneri PES-a misle o njihovim ciljevima i načinu na koji se do njih planira doći.  Ekonomski program PES-a je, čini se, tajna i za visokopozicionirane partijske funkcionere koji se ovih dana novinarima ne javljaju na telefone. Počev od Spajića i najavljenog ministra finansija Branka Krvavca. Ekonomski analitičar Miloš Vuković (Fidelity consulting) obznanio je kako mu je predsjednik države i potpredsjednik PES-a Jakov Milatović nedavno rekao da on nije upoznat sa detaljima programa 2.0.

Vuković je jedan od onih koji su pokušali da sami zaključe gdje bi država mogla naći novac za obećane povišice. Matematika tu nije previše komplikovana. Za obećano povećanje minimalne i prosječne zarade trebalo bi obezbijediti od 200 do 650 miliona eura godišnje. Pošto tog novca nema, Vuković je saopštio ono što je još ponekome u Crnoj Gori palo na pamet – PES (Spajić) planira da zaposlene i njihove poslodavce “oslobode”, dijelom ili u potpunosti, obaveze plaćanja doprinosa za penziono osiguranje. Po uzoru na program Evropa sad (1) kojim su zarade povećane ukidanjem plaćanja zdravstvenog osiguranja.

Milojko Spajić je koji dan kasnije potvrdio taj zaključak: “Možemo da smanjimo ili ukinemo doprinose za penzioni sistem. To razmatramo u okviru programa Evropa sad 2.0”, rekao je  gostujući na TVCG. Obrazložio je najavu: “Niko nikad nije pominjao da su potrebni doprinosi za MUP ili za odbranu za finansiranje vojske…”.

Od tada ni Spajić ni njegove partijske kolege ne odgovaraju na pozive da detaljnije obrazlože najavljeno. Poređenje doprinosa za penziono osiguranje sa finansiranjem vojske ili policije, unijelo je dodatne sumnje da se u najavljeni zahvat ulazi na brzinu i nedovoljno promišljeno.

Iako analitičari kažu da je reforma sistema penzionog osiguranja najvažnije pitanje sa kojim se Crna Gora suočava nakon referenduma o obnovi nezavisnosti. Brojevi im idu u prilog.

Sadašnjost 120.000 crnogorskih penzionera i budućnost 220.000 zaposlenih i svih onih koji će, možda već sjutra, početi da rade i uključliti se u postojeći sistem međugeneracijske solidarnosti  utemeljen je na ideji (tzv. Bizmarkov model) da zaposleni izdvajaju dio svojih zarada za penzioni fond iz koga se isplaćuju penzije sadašnjim penzionerima. Na osnovu iznosa tih uplata i godina radnog staža izračunava se njihova penzija, kada za to dođe vrijeme. Nju, prema modelu koji funkcioniše od XIX vijeka, treba da finansiraju oni koji će tada biti zapošljeni, investirajući u svoju  budućnost.

Prema važećim propisima za penziono osiguranje izdvaja se 15 odsto zarade zaposlenih u Crnoj Gori. Još 5,5 odsto plaća poslodavac. Tako će se, petinom svih legalno isplaćenih zarada (precizno – 20,5 odsto) ove godine prikupiti između 450 i 480 miliona eura. Država će, iz drugih prihoda, obezbijedi još 70-100 miliona potrebnih za isplatu sadašnjih penzionera i njihovih penzija.