Sudski savjet (SS) utvrdio je da prestaje funkcija sutkinji Hasniji Simonović uz obrazloženje da je ispunila uslove za starosnu penziju, uprkos činjenici što je sam Savjet prije dvije godine pokrenuo ocjenu ustavnosti upravo zakonskih normi na kojima temelji svoju jučerašnju odluku.

Kako je objavila Akcija za ljudska prava (HRA), odluku o prestanku funkcije sutkinji Simonović na osnovu članu 17, stava 2. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, u kontekstu člana 121 stav 2 Ustava, Sudski savjet je donio sa sedam glasova „za“ i dva „protiv“, pri čemu je ministar pravde Marko Kovač, koji je član tog tijela, izuzet iz glasanja.

Protiv odluke da sudiji Simonović prestane funkcija glasali su samo v.d. predsjednica Vrhovnog suda Vesna Vučković i član Savjeta iz reda sudija Predrag Tabaš.

Sudski savjet ovim povodom do kasno sinoć nije objavio nikakvo saopštenje, a iz HRA su naveli da je ovo prva odluka Sudskog savjeta o prestanku sudijske funkcije zbog ispunjavanja uslova za penziju nakon što je Upravni sud poništio odluku koju je Savjet donio po istom pravnom osnovu u slučaju sutkinje Svetlane Vujanović.

Ujedno, Sudski savjet je za danas odgodio razmatranje pitanja izvršenja odluke Upravnog suda kojom je poništena odluka Sudskog savjeta o prestanku funkcije sutkinje Vujanović. Povodom ove tačke dnevnog reda izuzeti su iz odlučivanja ministar pravde kao i v.d. predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Vučković, na njihovu inicijativu.

Na što se poziva SS

Za razliku od Vujanović, Sudski savjet se u jučerašnjoj odluci o prestanku funkcije Simonović pozvao na stav 2. spornog člana 17, prema kojem osiguranik pravo na starosnu penziju ispunjava kada navrši 40 godina staža i 61 godinu života. 

Kako je Pobjedi nezvanično potvrđeno, članovi Sudskog savjeta su uporište za odluku temeljili i na presudi Upravnog suda u slučaju tužbe sutkinje Dragice Kovačević kojoj je Sudski savjet 2021. godine prekinuo funkciji po osnovu navršenih 40 godina staža, ali i navršenih 64 godine.

Upravni sud je, naime, odbio tužbu sutkinje Kovačević i time potvrdio stav Savjeta da je pravilno utvrdio prestanak funkcije Kovačević zbog 40 godina staža osiguranja. Vrhovni sud je već jednom vratio takvu odluku ali je Upravni sud ponovo donio istu odluku. Kovačević će pisati zahtjev za ispitivanje sudske odluke, saznaje Pobjeda. 

Sa druge strane, upravo je raniji saziv Sudskog savjeta inicirao ispitivanje spornog člana 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju pred Ustavnim sudom, ali takav svoj stav nije primijenio već je uprkos tome 3. avgusta 2021. godine u penziju poslao veliki broj sudija, uključujući i šest sutkinja.

Krnji Ustavni sud Crne Gore (sa četiri od sedam članova), u aprilu prošle godine, zbog nedovoljnog broja glasova nije donio mogao da donese odluku o ustavnosti odredbe Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, na osnovu koje su sudije 2021. godine poslate u starosnu penziju sa 64, odnosno 66 godina.

To je dodatno otvorilo prostor za haotično stanje u pravosuđu, i tumačenja kako kome odgovara, uprkos postojanju i evropskih konvencija koje jasno regulišu ovo pitanje i ne tolerišu diskriminaciju sudija po ovakvom crnogorskom receptu.

U ovom kontekstu, biće indikativno na koji način će se Sudski savjet odnijeti prema odluci Vrhovnog, odnosno Upravnog suda koji je u ponovljenom postupku odlučio da vrati sutkinju Vujanović na posao uz obrazloženje da je bila diskriminisana ranijom odlukom Savjeta.

Izuzet samo Kovač 

Sutkinja Simonović je uoči odlučivanja o tome treba li funkcija da joj prestane ili ne, zatražila izuzeće predsejdnice Sudskog svajeta Vesne Simović-Zvicer, kao i članova iz reda uglednih pravnika Ljora Markića, Dobrice Šljivančanina i Radoja Koraća, zatim ministra pravde u tehničkom mandatu Marka Kovača i člana Sudskog savjeta iz reda sudija Predraga Tabaša.

U odnosu na Simović Zvicer, Markića i Šljivančanina kao razlog zahtjeva za izuzeće navela je što su njih troje promijenili prvobitni stav Sudskog savjeta da sudijama koje ispune uslove po čl. 17 ZPIO ne treba da prestane sudijska funkcija do donošenja odluke Ustavnog suda po inicijativi za ocjenu ustavnosti tog člana.

Ujedno obrazložila je da bi na njihovu objektivnost u odlučivanju uticala injenica što je u nedavnom intervjuu Mini ukazala da im je mandat istekao 2. jula 2018. i da nemaju ovlašćenje da legitimno i ustavno postupaju.

Kako navodi HRA, u odnosu na profesora Radoja Koraća, Simonović je u zahtjevu za izuzeće istakla kao razlog razliku u stavovima o prestanku sudijskih funkcija koje je profesor navodno izrazio na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, i na sjednicama Sudskog savjeta.

U odnosu na ministra pravde u tehničkoj Vladi Marka Kovača istakla je njegove izjave u medijima, koje su se između ostalog odnosile i na nju lično, kao i sumnju u lični anonimozitet prema njoj zbog njene vjerske pripadnosti.

Dodaje se da je u odnosu na sudiju Tabaša istakla njegovu izjavu na sjednici Sudskog savjeta od početka decembra 2022. godine, na kojoj se razmatralo dostavljanje spisa Vrhovnom sudu zbog donošenja odluke po zahtjevu za ispitivanje odluke Upravnog suda u predmetu koji se odnosi na sutkinju Svetlanu Vujanović, a na kojoj je, prema njenim riječima, izjavio da će tu odluku „Hasnija sigurno ukinuti“.

Svi članovi Savjeta su bili saglasni da ovu tačku dnevnog reda ne treba odlagati, a predsjednica Sudskog savjeta Vesna Simović Zvicer je donijela odluku o izuzeću ministra pravde uz napomenu da će odluke biti naknadno pismeno izrađene.

Od svih šest članova čije je izuzeće tražila Simonović, samo je sudija Tabaš zatražio da se zahtjev u odnosu na njega usvoji, međutim predsjednica je to odbila. Sudiju Tabaša je to opredijelilo da u postupku glasanja glasa protiv odluke o prestanku funkcije.

Komentar povodom jučerašnje sjednice pokušali smo da dobijemo od Simović Zvicer, ali na pozive i poruke nije odgovorila.