Foto:Ilustracija –

Ne znam da li sam više iznenađena ili razočarana pravnim neznanjem osobe koja bi, po poziciji koju pokriva, trebala da je prva na liniji borbe za vladavinu prava, kazala je Pobjedi direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović povodom izjave sutkinje Vesne Vučković, koja je prethodno protiv Perović, ASK i Savjeta te institucije podnijela krivične prijave zbog, kako je obrazložila, vođenja nezakonitog postupka u kojem su utvrdili da je prekršila Zakon o sprečavanju korupcije.

– Bilo bi očekivano da se bivša kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore zabrine zbog nezvaničnog radnog dokumenta Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 pristupnih pregovora, u kome se ukazuje na rad pravosudnih organa i podršku koju treba da pruže Agenciji za sprečavanje korupcije u borbi protiv korupcije. Umjesto toga, služeći se interesima izvan okvira vladavine prava, ona podstiče na kršenje propisa, unošenje neistinitih navoda u javne isprave, te prepušta Agenciji da obavlja ono što propisi nalažu da mora da vrši Vrhovni sud, poput kontrole rada sudija, pa i uzimanja predmeta u rad u bilo kojem sudu Crne Gore – navela je, između ostalog, Perović u odgovorima na pitanje Pobjede da prokomentariše krivične prijave aktuelne v. d. predsjednice Vrhovnog suda.

Vučković, koja u ponedjeljak nije dobila podršku Sudskog savjeta za čelnu poziciju Vrhovnog suda u punom mandatu, tokom intervjua i obrazlaganja programa i vizije razvoja te sudske instance, ocijenila pred članovima Sudskog savjeta da je nedopustivo, prema njenim riječima, što je Agencija za sprečavanje korupcije svojim potezima izašla iz okvira ovlašćenja vođenjem postupka u kojem utvrđuje da li ima ugrožavanja javnog interesa koji vodi u korupciju.

Ona je tada kazala da je podnijela krivične prijave protiv Perović, ASK kao pravnog lica kao i Savjeta ASK zbog, kako je navela, toga što je ,,odlučivano dva puta o istoj stvari“ i mimo njene dozvole ispitivali njene bankovne račune. Najavila je da materijala za krivičnu prijavu ima i zbog toga što je ASK izašla van svojih ingerencija zahtjevima za odgađanje prethodne sjednice Savjeta 14. juna na kojoj je trebalo da se razmatra njena kandidatura, jednako kao i u odnosu na postupak u kojem ASK utvrđuje validnosti prijave njene imovine, u okviru kojeg je zatraženo da se uključi i tužilaštvo.

Obrazlažući oštar komentar povodom krivičnih prijava koje je podnijela Vučković, direktorica ASK je u odgovorima na pitanja Pobjede podsjetila da je članom 2 Zakona o odgovornosti pravnih lica za krivična djela „isključena mogućnost krivične odgovornosti pravnih lica koja vrše javna ovlašćenja“.

– Savjet Agencije za sprečavanje korupcije ni na koji način ne donosi odluke, niti u upravnim i prekršajnim postupcima, a još manje u postupcima za utvrđivanje postojanja ugrožavanja javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije – navela je Perović.

Naglasila je da samo dosljednim poštovanjem sudskog poslovnika i Zakona o Sudskom savjetu i sudijama možemo govoriti o integritetu i etici nosilaca pravosudnih funkcija.

– Nažalost, određeni, na sreću manji, broj nosilaca pravosudnih funkcija kršenjem propisa pokušavaju da uruše sistem vladavine prava – smatra Perović.

ZAKONSKI OSNOV ZA POSTUPANJE

Prema njenim riječima, Agencija je u slučaju Vučković reagovala jer je za to imala potpuni zakonski osnov, podjednako kao i za traženje inspekcijskog nadzora od strane Ministarstva pravde povodom presude Upravnog suda koji je mimo Opšte sjednice sudija Vrhovnog suda utvrdio kandidaturu Vučković za čelnu poziciju u toj instanci.

– O radnjama koje su preduzimane u cijelom procesu izbora kandidata za predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore, kao i tome da li je tokom tog postupka bilo i krivične odgovornosti odlučivaće nezavisno tužilaštvo i nezavisni sudovi. Stav Agencije je da je ugrožavanje javnog interesa dostiglo nivo neophodan da je nužno da se uključi i tužilaštvo – izričita je Perović.

Prema njenim riječima, bivša kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore uporno pokušava da proturi tezu o „vođenju dva postupka o istoj stvari“.

– Kao što znaju javni funkcioneri, kao i sudije koje ne krše antikorupcijske zakone, Agencija za sprečavanje korupcije zasniva rad na međunarodnim standardima, među kojima je i kaznena odgovornost javnih funkcionera za kršenje zakona kroz vođenje prekršajnog postupka i izricanja sankcija od strane sudova za prekršaje. Drugi vid postupka u kojem se utvrđuje povreda antikorupcijskih zakona je administrativni postupak po odredbama Zakona o upravnom postupku, kojim se daje mogućnost institucijama sistema koje biraju, imenuju, odnosno postavljaju javne funkcionere da preduzmu odgovarajuće mjere u smislu disciplinske odgovornosti protiv javnih funkcionera za koje se utvrdi da krše antikorupcijski zakon, te se u disciplinskom postupku mogu izreći mjere u vidu opomene, novčane kazne ili razrješenja sa javne funkcije. Administrativni, odnosno upravni postupak ne može da zastari – navela je Perović.

Ponovila je da su upravni i prekršajni postupak različiti i odvojeni postupci, kod kojih su i procesna pravila različita, kao i svrha vođenja postupka.

Naglasila je da je u prekršajnom postupku svrha da se učiniocu, ukoliko se utvrdi njegova odgovornost za izvršenje prekršaja, izrekne propisana kazna, da bi građani poštovali pravni sistem, da se izrazi društveni prekor učiniocu zbog izvršenog prekršaja i da se utiče na njega i sva ostala lica da ubuduće ne čine prekršaj.

– Na drugoj strani, u upravnom postupku, nakon donošenja konačne odluke, ako se utvrdi povreda Zakona o sprečavanju korupcije, smatra se da je javni funkcioner nesavjesno obavljao svoju funkciju, o čemu Agencija obavještava organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju i organ nadležan za izbor, imenovanje, odnosno postavljenje javnog funkcionera, radi pokretanja postupka razrješenja, suspenzije ili izricanja disciplinske mjere – kazala je direktorica ASK.

Riječ je, potencira ona, o primjeni različitih propisa na isti događaj.

– Ako bi se vođenje prekršajnog i upravnog postupka međusobno isključivalo, funkcioneri koji krše Zakon o sprečavanju korupcije bi bili povlašćeni, jer ne bi mogla da im se izrekne novčana kazna uporedo sa mjerama koje protiv njih donosi organ vlasti, a što je suprotno Zakonu – kazala je Perović.

Podsjetila je da je po stavu Evropskog suda, kao i po našim pozitivnim propisima, ne mogu se istovremeno voditi dva kaznena postupka, što se odnosi na prekršajni i krivični postupak (Maresti protiv Hrvatske), a nikako na prekršajni i upravni postupak, čije vođenje eksplicitno i predviđa Zakon o sprečavanju korupcije.

– Prijetnje krivičnom prijavom nekome zbog toga što radi svoj posao zakonito, neselektivno i temeljno, uzaludni je pokušaj bacanja prašine u oči i zamagljivanja suštine, naročito u svjetlu činjenice da su ocjenu rada bivše kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda dale njene kolege u samom postupku izbora – navela je Perović.

Nedopustiva selektivnost

Sutkinja Vučković je u ponedjeljak pred članovima Sudskog savjeta bila izričita da će, ako se nastavi „ovakav pristup ASK“, sudije doći u situaciju da nijednu presudu ne mogu donijeti prije nego ASK ispita ima li korupcije…

Na pitanje da konkretno odgovori da li je ASK prejudicirala ovlašćenja ili sudije nastoje da zbog pozicije koju obavljaju ipak ostanu ,,nedodirljive“, Perović ukazuje da je „za vladavinu prava najvažnija neselektivnost i jednako postupanje u bitno sličnim životnim situacijama koje mogu doći na ocjenu sudovima“.

– Moram istaći da većina mojih bivših kolega (sudija) služe na ponos svima nama. Oni donose zakonite odluke, koje, kao građani, poštujemo. Sve te sudije koje rade u skladu sa zakonom ne dobijaju privilegije za svoj rad, jer je zakonito odlučivanje njihovo očekivano ponašanje shodno pozitivnim propisima koji važe u Crnoj Gori, kao i međunarodnim standardima i konvencijama koje je naša država prihvatila – kazala je Perović.

Zbog toga, prema njenim riječima, Agencija do sada nije pokretala postupke vezane za odluke koje donose sudije, ali naglašava da postupanje Upravnog suda Crne Gore kada je u pitanju bivša kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda nosi u sebi visoke korupcijske rizike zbog netransparentnosti, kao i odlučivanja na bitno različit način u odnosu na ranije odluke tog suda u ocjenjivanju iste vrste akata o kojoj su odlučivali u spornom postupku.

– Isto vijeće Upravnog suda je ispoljilo i selektivan pristup u odnosu na grupu javnih funkcionera iz redova sudija, dajući tumačenje normi koje ovima pogoduje, a suprotno je praksi koja važi za sve druge kategorije javnih funkcionera. Pri tom, izraz „tumačenje“, kada su u pitanju povrede zakona koje vrše sudije, podrazumijeva naknadno dopisivanje riječi u normi koje im, kao što rekosmo, ide naruku – ističe Perović.

Navela je podatak da je Agencija pripremila oko 400 predmeta koji se tiču drugih javnih funkcionera, mimo sudija, u kojima je utvrđeno kršenje odredbi člana 23 Zakona o sprečavanju korupcije, koje neće procesuirati dok ne dobije stav Vrhovnog suda.

Potencirala je da ako neko pravilo iz Zakona važi za sudije, onda mora da važi i za sve ostale javne funkcionere.

-Iako neko misli da može da bude nedodirljiv, Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije i Konvencija o ljudskim pravima i slobodama, na sreću crnogorskih građana, garantuju svima da će biti jednaki pred sudom i da će imati prava na pristup sudu i pravično suđenje. Agencija će biti ta koja će se postarati da se postupa jednako prema svim javnim funkcionerima – zaključila je Perović.

Zatražili izuzeće Novovića zbog kumovske veze sa Vučković

Agencija za sprečavanje korupcije je zatražila izuzeće glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića od postupanja u svim predmetima u kojima sutkinja Vesna Vučković može imati svojstvo oštećene ili osumnjičene, zbog toga što su oni u kumovskim odnosima.

To je urađeno nakon što je Specijalno tužilaštvo formiralo predmet povodom zahtjeva ASK upućenog v. d. vrhovnog državnog tužioca Tatjani Begović da naloži preduzimanje mjera i radnji koje bi doprinijele da se ispita i utvrdi sporno postojanje dva različita dokumenta o prijavi imovine Vučković, odnosno sumnju da je naknadno intervenisano na jednom od njih.

Perović je odgovarajući na pitanje Pobjede da li je u ovom slučaju formiran predmet pred tužilaštvom, obrazložila da je ASK izuzeće SDT-a zahtijevalo zbog činjenice da su Novović i Vučković kumovsku relaciju prikrivali prilikom imenovanja Vesne Vučković za vršiteljku dužnosti predsjednice Vrhovnog suda u septembru 2021. godine.

– Podsjećam da je sadašnji glavni specijalni tužilac u to vrijeme bio član Sudskog savjeta, te da je svojim učešćem u izboru, bez prethodnog informisanja drugih članova o povezanosti sa sutkinjom Vučković, narušio integritet tog postupka, što predstavlja visoki korupcijski rizik – kazala je Perović.

Ona je dodala da je Agencija problematizovala i postupanje tužilaca koji su upućeni na rad u Specijalnom državnom tužilaštvu, a koji imaju manje od 10 godina tužilačkog, sudijskog ili advokatskog staža.

– Uskoro ćemo, služeći javnom interesu, donijeti i mišljenje o tome, s obzirom na to da građani u predmetima koji se vode pred SDT-om imaju pravo na legitimno očekivanje da njihova prava štite specijalni tužioci koji imaju odgovarajuće iskustvo propisano Zakonom o državnom tužilaštvu, kao što i okrivljeni imaju pravo da krivično gonjenje preduzimaju tužioci sa znanjem i iskustvom verifikovanim kroz godine tužilačkog, sudijskog ili advokatskog staža.