Sudbina vladajuće većine u Podgorici, koju čine Pokret Evropa sad, Demokrate, stranke iz koalicije „Za budućnost Crne Gore“ i Pokret za Podgoricu, danas bi trebalo da bude poznata.

Kako Pobjeda nezvanično saznaje, stranka iz koje dolazi gradonačelnik Saša Mujović, dala je rok koalicionim partnerima u Glavnom gradu da se do danas izjasne o podršci njihovim prijedlozima. Tu se, prije svega, misli na gradsko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, koje dio stranaka tiho bojkotuje zbog obećanja predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića stanovnicima zetskog sela Botun da neće biti građeno na predloženoj lokaciji.

Naime, Evropska unija insistira da gradnja novog kolektora počne do kraja godine, jer bi Crna Gora u protivnom ostala bez 100 miliona eura nepovratne pomoći, a takođe predstavlja jednu od ključnih stavki za zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 27 – Životna sredina.

Odbornica PES-a Tamara Crnogorčić kazala je nedavno za Pobjedu kako „ne može biti govora o bilo kakvom sukobu“ među činiocima vlasti u Glavnom gradu.

– Riječ je, prije svega, o različitim stavovima i pristupima pojedinim pitanjima. To je u parlamentarnoj demokratiji potpuno prirodno – navela je ona.

Komentarišući kontinuirane izostanke predstavnika vladajuće većine u gradskom parlamentu tokom avgusta, Crnogorčić je navela da je to „opravdano odsustvo određenih odbornika izazvano zdravstvenim razlozima“. Takođe je istakla kako je „saradnja u gradskoj upravi i u okviru vladajuće većine na zavidnom nivou“.

– Ne možemo govoriti o nekooperativnosti, jer i odbornici, i partije koje čine većinu pokazuju spremnost na dijalog i odgovornost prema građanima – naglasila je Crnogorčić.

Ona nije negirala da bi izostanak imenovanja svih rukovodilaca u gradskoj upravi mogao biti razlog nesuglasica u vlasti, ali je zato bila odlučna u tome da Glavni grad mora što prije dobiti novi kolektor.

– Vjerujem da će svi koalicioni partneri uvidjeti njegov značaj. Sigurna sam da će prevagnuti odgovornost i briga za građane i da do gubitka sredstava neće doći – navela je Crnogorčić.

S druge strane, moguća rekonstrukcija 44. Vlade koju je premijer i lider PES-a Milojko Spajić najavio po povratku s ljetnje pauze, takođe „pritiska“ vlast na svim nivoima. Najočigledniji primjer mimoilaženja stavova je onaj između PES-a i Demokrata, gdje partiji Alekse Bečića prijete razrješenja zbog kadrova sa spornim biografijama i radnim učincima. Iako je saradnja ove dvije partije vladajuće koalicije prije samo godinu predstavljala idealno partnerstvo, a njihovi lideri su s entuzijazmom najvili zajedničke nastupe na lokalnim izborima u Podgorici, Budvi i Kotoru, izgleda da u njihovim odnosima više „ne cvjetaju ruže“.

Tako bi današnje razrješenje zategnute situacije u Podgorici moglo da bude uvod u sve ono što će se dešavati tokom – očigledno – vrele političke jeseni u Crnoj Gori, čija bi okosnica trebalo da bude pomenuta rekonstrukciju sastava aktuelne 44. Vlade. Prema saznanjima Pobjede, promjene neće biti samo kadrovske, već će biti smanjen i broj ministarstava, čime će se iz temelja preurediti odnosi unutar vladajuće većine.

Pobjeda je već pisala kako je najrealniji scenario da ovog septembra budu smijenjeni neefikasni ministri, ukinu određena potpredsjednička mjesta i razriješi dio direktora iz redova partija koalicije „Za budućnost Crne Gore“ (ZBCG), kao i Socijalističke narodne partije (SNP) i Demokrata koji nijesu opravdali povjerenje. Prema informacijama iz političkih i diplomatskih krugova, takva rekonstrukcija dobila bi podršku međunarodnih partnera.

Osim ove, na stolu su još dvije, manje vjerovatne mogućnosti za rekonstrukciju izvršne vlasti. Jedna bi podrazumijevala samo manje kadrovske izmjene kojima se ne bi narušila postojeća vladajuća većina. Druga mogućnosti bi, pak, podrazumijevala ulazak DPS-a i time potpuno novi odnos snaga – takođe uz saglasnost diplomatskih predstavnika zemalja Kvinte.

Premijer Spajić je još početkom avgusta 2024. godine najavio moguće rezove u svom kabinetu koji je, u tom trenutku, imao 32 ministra i potpredsjednika Vlade, te 64 državna sekretara. Godinu kasnije, možda će konačno i realizovati svoj plan, očigledno zbog pritiska međunarodnih partnera da crnogorska vlast bude dovoljno stabilna da iznese sve neophodne reforme na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Bez obzira da li će vladajuća koalicija u Podgorici danas opstati ili ne, ostaje neizvjesno da li bi podgorički scenario mogao da bude rješenje koje bi PES koristio i na državnom nivou.