Grupa poslanika „Evrope sad“ poslala je Skupštini predlog izmjene člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim se uvodila neradna nedjelja, tako što su na početku novog člana dodali rečenicu da se „u cilju prevencije zaštite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i trgovina na malo“ njihov rad ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika.

Zatim su navedeni isti izuzeci kao i do sada apoteke, pekare, benzinske stanice, štandovi, pijace, kiosci… dok su iz sadašnjih izuzetaka uklonjenja skladišta trgovina na veliko.

Iako se radi suštinski o istom članu, ukoliko Skupština usvoji ovaj predlog, Ustavni sud ne bi mogao da nastavi proceduru po inicijativi Unije poslodavaca za ocjenu sadašnjeg člana zakona jer on više ne bi bio važeći.

Ustavni sud bi to konstatovao i odbacio inicijativu, kao što se do sada dešavalo nekoliko puta. Unija poslodavaca bi onda mogla da pokrene drugu proceduru za ocjenu ustavnosti novog člana, ali bi to značilo ponavljanje cijele procedure i vremena.

Poslanici PES-a u obrazoženju navode da je rješenjem Ustavnog suda Crne Gore U-broj 19/19 i 23/19 pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti odredaba člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini zbog povrede ustavnog principa jednakosti u okviru jedne grupe preduzetnika na tržištu.

„Iz sadržine obrazloženja citiranog rješenja se postavlja pitanje da li je zakonodavac uspio postići ustavnopravnu prihvatijivu ravnotežu između privrednih subjekata kojima je dopušten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje može otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prve. Pored toga, po ocjeni Ustavnog suda sloboda preduzetništva, saglasno Ustavu, može se ograničiti samo iz razloga predviđenih članom 59 stav 2 Ustava Crne Gore i da svako ograničenje te slobode mora biti srazmjerno prirodi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinačnom slučaju. Imajući u vidu karakter i obim posla, zaposlenih u trgovinama na veliko, trgovinama na malo (prodavnicama, skladištima i drugim objektima u kojima se organizuje trgovina na veliko i malo) smatramo da je neophodno i srazmjerno i prirodno potrebi djelovati preventivno radi zaštite zdravija zaposlenih u okviru citiranih privrednih djelatnosti. S tim u vezi, osnovano se u granicama ustavne odredbe clana 59 stav 2 Ustava ograničava sloboda preduzetništva rada nedjeljom, državnim i drugim praznicima, jer je interes zaštite zdravlja ljudi pretežniji od interesa poslodavaca za ostvarenje prihoda“, navedeno je u obrazloženju PES-a.

Oni ukazuju i da istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacije rada pokazuju da duge radne sedmice (više od 55 sati) znatno povećavaju rizik od moždanog udara (*+35%) i ishemijske bolesti srca (*+17%) u odnosu na rad od 35-40 sati.

„Ograničavanje rada nedjeljom (uz raspored koji osigurava neprekidan sedmični odmor) je jedan od najučestalijih alata za smanjenje kumulativnog opterećenja radnika. Pored toga, metaanalize i velike kohortne studije (npr. The Lancet; pregled u otvorenom pristupu) povezuju duge sate sa većim kardiovaskularnim rizikom i problemima mentalnog zdravija. Kraće sedmice rada smanjuju te rizike i odsustva“, navedeno je u obrazloženju.