Emitovanje obveznica je posljedica neophodnosti da se obezbijede sredstva za vraćanje prispjelih dugova iz perioda prije 2020. godine. 

Podsjećamo da je nakon pada bivšeg režima, nova vlast i 42. Vlada naslijedila finansije na ivici bankrota, sa dugom od preko četiri milijarde eura i 103 procenta BDP-a, odnosno ostavljenih svega 50 miliona eura u trezoru.

Nakon neophodnog zaduženja od 750 miliona eura i sprovođenja programa Evropa Sad 1, a nakon pada 42. Vlade, u budžetu je ostalo oko 450 miliona eura, vraćeno 438 miliona starih dugova, a javni dug smanjen sa 103 na oko 68 procenata BDP-a. 

Dakle, nije utrošen jedan euro za potrošnju, a u međuvremenu je ostalo oko 900 miliona eura, od čega je dio potrošen za isplatu starih dugova, a drugi dio ostavljen u depozitu narednoj Vladi.

Prethodna 43. Vlada izglasana voljom sadašnje opozicije, koja je naslijedila jako povoljno stanje, u julu prethodne godine usvojila je dokument, po kome se predviđa zaduženje do 2026. godine za više od dvije milijarde eura. 

Samo za tekuću godinu pristiže preko pola milijarde eura starih dugova, što kolege iz sadašnje opozicije vrlo dobro znaju. 

Kamatna stopa na iznos od 687 miliona eura značajno će biti povoljnija od kamatne stope preko 10 procenata koliko je iznosila ona na zaduženje prethodne Vlade od 100 miliona eura, iako je 43. Vlada u depozitu zatekla 450 miliona eura. 

Dodatno, hedžing aranžmanom obezbjeđena je zaštita od valutnog rizika i izvjesno će povoljno uticati na kamatnu stopu.

Međutim, rastom privredne aktivnosti i ekonomije, naš BDP ima jaku tendenciju rasta, čime će javni dug Crne Gore u narednom periodu biti pod punom kontrolom, a javne finansije stabilne zahvaljujući odgovornom upravljanju.