PISA testovi: Šokantna osjeka znanja njemačkih učenika

    3 meseca pre 381 pregleda Izvor: agencija dpa

Njemački učenici su šokantno loše prošli na najvećoj međunarodnoj procjeni znanja, srozavši rezultat u sve tri testirane oblasti – matematici, razumijevanju pročitanog i prirodnim naukama. Kao poslednji put kada je bilo loše, stižu zahtjevi za reformom.

Prema rezultatima studije Programa za međunarodnu evaluaciju učenika (Pisa), prvoj poslije pandemije, njemački učenici su posebno loše prošli u matematici, sa 475 poena, poslije 500 iz 2019.

Popustili su i u čitanju, skliznuvši sa 498 na 480 poena, i u prirodnim naukama, sa 492 naspram 503 poena.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je studiju, koju od 2000. radi svake tri godine, predstavila u utorak u Berlinu. Njemcima nije velika utjeha što je pao i međunarodni prosjek.

Ishod istraživanja uporediv je sa prvim. Njemački učenici su tada prošli zaprepašćujuće loše, a uz to se ukazala i sramno očigledna veza obrazovanja djece i društvenog statusa njihovih porodica.

Piza 2000. je zapalila žestoku javnu raspravu o obrazovanju koja je uticala na popravljanje rezultata, koji su bili u usponu sve do pada u istraživanju 2019.

Uprkos novom padu, Njemačka je ostala pri međunarodnom prosjeku u matematici i vještini čitanja, odnosno iznad prosjeka u prirodnim naukama. Ni to, međutim, ne dozvoljava opuštanje.

Naime, autori studije ukazuju da strmi sunovrat učeničkih performansi, posebno u matematici, zabrinjava isto koliko i slab rezultat.

Pad znanja od najmanje 25 poena u toj oblasti od 2018. do 2022. osim Njemačke su prikazali i učenici u Poljskoj, Norveškoj i Islandu.

„Dramatičan pad rezultata u matematici i razumijevanju pročitanog ukazuje na negativan šok koji se u pojavio u isto vrijeme u više zemalja,“ navodi se u izvještaju.

Autori studije loš rezultat 15-godišnjaka u Njemačkoj dijelom pripisuju pandemiji, odnosno ocjenjuju da je zaključavanje škola negativno uticalo na sticanje vještina.

Njemačka je školstvo pod pandemijom organizovala drugačije od većine u OECD – učenici su češće poštom nego digitalnim medijima dobijali materijal za rad. Drugi vjerovatan faktor je poznavanje jezika među učenicima useljeničkog porijekla.

„Još nismo uspjeli da dosljedno obezbjedimo pravovremenu podršku za učenje njemačkog svima kojima je neophodna,“ rekla je vođa studije Doris Levalter (Lewalter), sa Tehničkog univerziteta Minhen i predsjednica Centra za međunarodne studije komparativnog obrazovanja.

„Ako znamo da imamo učenike useljeničkog porijekla, ne možemo samo da pretpostavimo da će jezikom njemačkog obrazovanja vladati čim stignu,“ rekla je.

Na objavljivanje studije munjevito su reagovale mnoge organizacije i udruženja, pozivom na akciju i reformu školstva.

„Država mora odmah, bez ako i možda, da popravi individualnu podršku učenika,“ rekla je medijima grupacije Funke predsjednica sindikata zaposlenih u odgajanju i nauci Anja Benzinger-Štolce (Bensinger-Stolze).

Njemačkoj su potrebni master plan protiv obrazovnog siromaštva i društvena pravičnost. „Tijesna veza uspjeha u školi i stanja roditeljskog doma nadalje je kardinalni problem domaćeg školskog sistema,“ rekla je.

Prema njenim riječima, Njemačka mora da „podrži razvoj osnovnih znanja djece i demontira društvene prepreke u školama.“

Predsjednik unije poslodavaca Rajner Dulger (Rainer) je studiju opisao kao „zastrašujuć rezultat obrazovne politike“ i ocijenio da je zemlji potreban „skoro revolucionaran novi početak.“

On je podsjetio da će učenici današnjice sjutra i sami biti edukatori i radnici. „U njihovim glavama je građevinski materijal naše budućnosti i motor našeg blagostanja,“ dodao je.

Predsjednik Udruženja nemačkih predavača Štefan Dul (Stefan Dull) se založio za obavezno jezičko testiranje predškolske djece i manja odjeljenja, odnosno grupe za učenje. „Čitanje, pisanje i računanje su ključ održivog obrazovnog uspjeha,“ zaključio je Dul.

Autori studije su istakli da je malo kojoj od zemalja OECD uspjelo da barem djelimično popravi rezultat od 2018. godine.

Na primjer, japanski učenici su bolje prošli na provjeri čitanja i prirodnih nauka, a Italijani, Irci i Letoncisu se bolje nego tri godine ranije snalazili u prirodnim naukama.