UPljevljima pola godine nema zdravstveno sanitarnog ispektora, jer je inspektorka pošla u penziju. Taj posao obavlja inspektorka iz Bijelog Polja, rečeno je juče u Skupštini tokom polemike o ponuđenom zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

Tim aktom je propisano da će zdravstveni inspektor da kontroliše dopunski rad ljekara u privatnim ustanovama, pa je poslanica Kenana Strujić-Harbić problematizovala što u sjevenoj opštini, u Pljevljima, nema zdravstvenog inspektora. Prema njenim riječima, zakonska rješenja su dobra, ali je istakla da u praksi imamo problem – nedostatak kadra.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun odgovorio je da je mjesto inspektorke u Pljevljima sistematizovano, da su čekali usvajanje zakona o namještenicima, te da je bio blokiran kadrovski plan.

– Ja jednu osobu ne mogu primiti u Ministarstvu. Od januara, čini mi se, čekamo na usvajanje kadrovskog plana. Kada se usvoji, planiramo da to mjesto popunimo – rekao je Šimun.

Harbić-Strujić je rekla da je inspektorka u Pljevljima pošla u penziju prije pola godine, te je istakla da je zakon usvojen nedavno i da vjeruje da će raspisati oglas za to radno mjesto, da ne dolaze ljudi sa strane na ispomoć.

Poslanica je komentarisala da u tom gradu nema ni dovoljno pedijatara, ističući da dva ne mogu da završavaju aktuelne obaveze, kao ni one koje im se proširuju ponuđenim aktom.

-Niko ne dolazi da radi u mojim i vašim Pljevljima. Za klasične intervencije putujemo u druge gradove – kazala je poslanica.

Ona je istakla da u Pljevljima živi 5.000 djece, a da imaju samo dva pedijatra koji rade i na Žabljaku.

– Oni ne mogu isporučiti dobre rezultate – kazala je ona.

Poslanici su tokom diskusije hvalili ponuđena rješenja kojima će da se unaprijede i prošire usluge u domovima zdravlja. Komentarisali su da državni zdravstveni sistem treba da se razvija kako bi svi imali više povjerenja u njega. Isticali su, pored ostalog, i da treba da se prekine praksa da građani traže i preko poslanika da im se zakaže pregled kod određenih doktora, te su poručili da ćemo imati dobar sistem kada toga ne bude.

Poslanici su pitali ministra i hoće li povećati zarade srednjem medicinskom kadru, koji, kako su rekli, ima plate kao i higijeničarka. Ministar je odgovorio da su do sada u dva navrata dali određene stimulacije ovom kadru, te da već mjesec dana pregovaraju sa reprezentativnim sindikatima o uvećanju zarada. Kazao je da je to proces koji traje, te da moraju uključiti i Ministarstvo finansija.

Pojedine poslanike je interesovalo i kada će biti gotov registar za autizam, nakon čega je Šimun odgovorio da je Institut za javno zdravlje zadužen za taj posao i da očekuje da bude gotov do kraja ove godine.

Ponuđenim zakonom o kom će se poslanici naknadno izjasniti, propisano je da zdravstveni radnici mogu da prime samo simbolične poklone vrijednosti do 50 eura, godišnji limit je sto eura, i jasno se zabranjuje primanje novca, dragocjenosti i hartija od vrijednosti. Etički komitet ili etičko tijelo zdravstvene ustanove baviće se izvještajima o potencijalnom primanju mita ili poklona.

Šimun je precizirao da su kroz ponuđeni zakon definisali pojmove: sukob interesa, korupcija i privatni interes, te da sve to predstavlja osnov za identifikaciju i sankcionisanje neetičkog ponašanja.

Ministar je istakao da se taj resor odlučio za rješenje kojim će da se propiše kako treba da izgleda saglasnost za rad u privatnim ustanovama. Naveo je da će se precizirati u kojim ustanovama će ljekar moći da radi, kojeg dana i koju satnicu. Šimun smatra da će se na taj način moći uspostaviti dobar kontrolni mehanizam, te da će zdravstveno sanitarna inspekcija moći kontrolom tih rješenja i uvidom stanja na terenu sprovoditi kaznenu proceduru.

Ministar je na sjednici istakao da su unaprijedili okvir kontrole kvaliteta zdravstvene zaštite, te da uvode eksterne, interne, redovne i vanredne kontrole. Objasnio je da očekuje da se na taj način mnogo bolje ,,utegne“ mreža zdravstvenih ustanova u pogledu standardizacije kvaliteta pruženih usluga.

Predloženim zakonom propisano je da se uvodi stomatološka zdravstvena zaštita djece do 18 godina koju će da pruža školski doktor stomatologije. Ministar Šimun je istakao da neće braniti pacijentima da ostvaruju uslugu preko privatnih zdravstvenih ustanova sa kojima država ima zaključen ugovor.

Šimun je ukazao i na novinu da se kroz norme akta jača primarna zdravstvena zaštita, odnosno domovi zdravlja u kojima će se uvesti nove usluge – dermatovenerologije, fizikalne medicine, palijativne njege, a sve kako bi se smanjile liste čekanja. Poslanici su tokom diskusije komentarisali da veliki broj osnovnih usluga, čak i više od 80 posto pacijenti mogu da dobiju u domovima zdravlja, te da nema potrebe da idu u Klinički centar gdje se prave liste čekanja. Šimun je rekao da se preciznije definiše tim izabranog doktora, te da treba osigurati da izabrani ljekari imaju kompetencije iz oblasti porodične, opšte medicine, pedijatrije ili ginekologije.

On je istakao da su zabilježili nedostatak odgovarajućih specijalnosti, te da su ovim zakonom predvidjeli da ljekar koji želi da specijalizira porodičnu medicinu, pedijatriju, urgentnu medicinu ili medicinu rada, što sve nedostaje u domovima zdravlja, ne mora da čeka 12 mjeseci nakon pripravničnog za ove specijalnosti. Prema njegovim riječima, na taj način žele da motivišu mlade ljekare da se odluče za ove specijalizacije koje možda nijesu popularne, a potrebne su sistemu.

Za implementaciju ponuđenog zakona za tri godine potrebno je da se iz budžeta izdvoji 20.480 miliona eura.