PLJEVLJA – Roditelji djece sa posebnim potrebama nezadovoljni zbog malog broja tretmana na njihovu djecu

    2 godine pre 742 pregleda Izvor: PV Informer
REDAKCIJA –

Redakciji portala su se javili zabrinuti roditelji djece sa posebnim potreba, iz razloga što njihovoj djeci nije omogućen adekvatan broj termina za liječenje, da bi se postigao adekvatan napredak, koji bi omogućio da djeca posle šest godina života mogu biti uključeni u obrazovni sistem.

Smatraju da se djeca sa posebnim potrebama nalaze na marginama pomoći društva i da su roditelji prepušteni sami sebi i izloženi traumama i velikim finansijskim izdvajanjima, da bi u drugim centrima omogućili pomoć za djecu u stanju posebnih potreba, jer takav centar ne postoji u Pljevljima.

Roditelji su ogorčeni što njihova djeca imaju samo jedan nedeljni tretman od pola sata ili ukupno 2 sata mjesečno kod defektologa, što je više nego nedovoljno. Uz to tretmanom može biti obuhvaćeno samo osmoro djece, iako je broj djece sa posebnim potrebama daleko veći.

Trenutni tretmani koji su više nego minimalni ne omogućavaju da djeca dobiju adekvatno liječenje i prevazilaženje problema u razvoju. Roditelji smatraju da u rešavanje ovih životnih problema djece koja su trenutno na marginama društva, pored Ministarstva zdravlja, Fonda za zdravstveno osiguranje,Doma zdravlja Pljevlja, treba da se uključi i lokalna uprava i privredni subjekti u gradu radi angažovanja i plaćanja dovoljnog broja defektologa i logopeda za rad sa djecom sa posebnim potrebama.

Redakcija portala je kontaktirala nadležne u menadzmentu Doma zdravlja i dobila informaciju da su Ministarstvu zdravlja već uputili zahtjev da Pljevlja dobiju Centar za djecu sa posebnim potrebama, što bi dalo mogućnost da u centru rade logoped, defektolog, psiholog i terapeut sa punim radnim vremenom i omogućilo značajno više nedeljni tretmana za djecu sa posebnim potrebama. Dom zdravlja Pljevlja nema ni stalno zaposlenog logopeda.

Prema informacijama koje je redakcija portala „PV Informer“ dobila od dr Marije Cupare, pedijatra, rukovodioca Jedinice za djecu sa posebnim potrebama (JDPP) u Domu zdravlja Pljevlja, ova specifična zdravstvena jedinica započela je sa radom oktobra 2013. godine u sklopu reforme primarne zdravstvene zaštite, ali je potreba da jedinica preraste u Centar za djecu sa potrebnim potrebama u opštini Pljevlja više nego neophodna.

Redakcija portala je kontaktirala i menadzment JPU „Eko Bajka“ i dobila informaciju da u ovoj ustanovi u kojoj borave djeca do 6 godina starosti, ima registrovano 17 djece koja su uključena u rad sa defektologom. Tretmani su dva puta nedeljno po pola sata. Ova predškolska ustanova nema obezbjeđen rad logopeda.

Prema informacijama iz Doma zdravlja Pljevlja kroz Jedinicu za djecu sa posebnim potrebama – Pljevlja, od 2013 godine od kad je osnovana, prošlo je 509 djece koji su dobili usluge preventivnih pregleda, stimulativnih fizikalnih tretmana,sprovodjen je zdravstveno vaspitni rad i obuka roditelja, što je vrlo bitan segment rane intervencije, kroz medjusektorsku saradnju sa sektorom obrazovanja,socijalne i dječije zaštite i NVO, iznalažena su rešenja za stimulativne tretmane i različite vidove podrške djeci sa smetnjama u razvoju.

Tokom 2021. godine u Jedinici za djecu sa posebnim potrebama – Pljevlja uslugu je dobilo 71 dijete, od kojih 47 mladje od 6 godina.

Broj djece prema  vrsti smetnje :

a. Djeca u riziku usljed specifičnosti zdravstvenog stanja/statusa(prevremeno rođena deca, deca s niskom porođajnom težinom, djeca koja zaostaju u rastu, djeca s urođenim zdravstvenim problemima…)    ukupno11.

b. Djeca s kašnjenjem u psihomotornom razvoju (u jednom ili više područja razvoja) ukupno 32.

c. Djeca sa smetnjama u razvoju  ukupno 7.

d. Djeca sa poremećajima ponašanja i regulacije emocija, djeca sa stanjima iz spektra autizma, djeca sa poremećajima pažnje i hiperaktivnošću ukupno18.

e. Djeca sa problemima iz oblasti mentalnog zdravlja (depresija,anksioznost, djeca sa različitim traumatskim iskustvima…) ukupno 3.

Najbliži Centar na koji su usmerena deca iz opštine Pljevlja je u Bijelom Polju.

Trenutno  u Crnoj Gori ima ukupno 271 dete sa dg. autizma, 3 puta više dečaka nego djevojčica.

Od oktobra 2021.godine do juna ove godine ( kada je održan Simpozijum o autizmu u Institutu za bolesti djece KCCG) ima 50 novih slučajeva.

Razvojni potencijal i plastičnost mozga u prvim godinama života su vrlo veliki i zato rana intervencija daje velike šanse za optimalan razvoj djece sa smetnjama u razvoju. Dijagnozu postavlja isključivo dečiji psihijatar. Najčešće se dijagnoza postavlja oko pete godine , mada je sada tendencija i u ranijem uzrastu i ispod 2. godine. U Pljevljima djeca dobiju odgovarajuću dijagnostiku,upućivanje na psihološko testiranje u Podgorici, gdje se dobijaju odgovarajuće preporuke za rad sa djecom, a posle toga se vraćaju izabranom doktoru i tu nastaje problem, zato što zdravstvena ustanova nema na redovnom platnom spisku logopeda i defektologa.

Slanje u specijalističke centre za djecu sa posebnim potrebama uz redovnog pratioca zahtjeva odvajanje od ostatka porodice, izaziva porodične traume i dodatne troškove za članove porodica. Mnoge porodice uzimaju kredite i sa djecom idu u specijalističke centre u regionu, (obično u Beogradu) po više mjeseci, jer im država obezbjeđuje samo materijalno pokriće za liječenje djeteta,ali ne i za smještaj za članove porodice i hranu. Uz to roditelji koji su zaposleni uzimaju bolovanje, da bi u inostranstvu kao pratioci bili sa svojim djetetom.

Nedostatak Centra za djecu sa posebnim potrebama u Pljevljima ne omogućava kvalitetan rad sa djecom sa posebnim potrebama, posebno zbog malog broja tretmana i nedostatka stručnog kadra za rad sa djecom sa posebnim potrebama. Roditelji djece sa posebnim potrebama traže od šire društvene zajednice da se omogući djeci sa posebnim potrebama mogućnost adekvatnog liječenja, koje bi omogućilo da djeca prevaziđu zdravstvene probleme i uključe se u obrazovni program.

Roditeljima koji su toliko uporni da pomognu svojoj djeci da prevaziđu zdravstvene probleme treba pomoći, jer su mnogi roditelji na izmaku snaga, a šira društvena zajednica tako malo čini da im pomogne, da i njihova djeca sa posebnim potrebama dobiju adekvatnu pomoć i postanu ravnopravni članovi društva.