Plodna zemlja se prodaje po rekordnim cijenama: Vojvođanska oranica kao vila na Dedinju

    8 meseci pre 381 pregleda Izvor: rts.rs

Najskuplja oranica ove godine, prodata je u Kaću za milion i po eura, više od 750.000 eura po hektaru, podaci su Republičkog geodetskog zavoda. Iako ovo nije usamljen slučaj, godinama njive u Kaću dostižu rekordne cijene.

Kać, selo nadomak Novog Sada, privuklo je prije pet godina velike kupce zemljišta, koji su prije ostalih imali informaciju gdje će biti industrijska zona, a zatim su počeli da kupuju zemlju, prenosi RTS.

„Dobijalo se 30, 40 do 100 hiljada eura po jutru, i to je bilo prije pet, šest godina kada je zemlja u Kaću bila sedam, osam hiljada eura jutro. Poslije toga se sve promijenilo. Prvo je poljoprivredna zemlja skočila na 17, 18 hiljada eura katastarsko jutro, i nema je u opticaju. Zatim, kada su napravljene te fabrike, samim vlasnicima je zafalilo zemlje. Onda su oni počeli da daju milionske iznose za hektar zemlje“, rekao je Dimitrije Ninkov, poljoprivrednik iz Kaća.

A zemlja je, kaže, postala nedostupna za poljoprivrednu proizvodnju.

„Više seljaci ne mogu da kupe zemlju, jer je preskupa, a sama vrijednost i isplativost investicije se mjeri na 40 do 50 godina“, dodao je Ninkov.

Iako se u javnosti stvara privid skupe vojvođanske zemlje, takvo zemljište za poljoprivrednu proizvodnju nije ekonomski isplativo. Takve cijene pojavljuju se samo u slučajevima kada se zna da će zemljište promijeniti namjenu.

„Znači kada će biti korišćeno u industrijske ili građevinske svrhe i to su otrpilike cijene koje se postižu za pojedinačne parcele na pojedinim mikrolokacijama. Tako da one mogu uticati samo na te druge parcele koje će se isto tako koristiti nadalje za neku drugu vrstu proizvodnje ali ne poljoprivredne“, navela je Jelena Nestorov, predsjednica Zadružnog saveza Vojvodine.

„Kada bi toliko koštalo zemljište onda zemljoradnici ne bi na njemu zaradili ni za sto godina, cijene su od neke dvije, tri, četiri hiljade eura po hektaru na jugu Srbije, pa do 30, 35 hiljada eura na hektara na sjeveru Srbije“, rekao je Gordan Lemajić, direktor agencije za promet imovine.

Osim toga, veliki gradovi se šire i gutaju plodne oranice, i dok pojedinci sa njivama na obodu grada imaju sreće, većina poljoprivrednika gubi.

„U Srbiji, svake godine se smanji poljoprivredno zemljište za 25.000 hektara, zbog izgradnje puteva, divlje gradnje i iz raznih drugih potreba. Te površine se nikada ne mogu nadoknaditi, a mi smo to zemljište samo pozajmili od budućih generacija“, naveo je Branislav Gulag, agrarni analitičar.

Situacija nije drugačija ni u svijetu, gdje se, prema procjenama, na isti način godišnje izgubi oko 30 miliona hektara obradivog zemljišta, što je površina jedne Italije.