Zbog svakodnevnog rasta cijena životnih namirnica pod lupom Agencije za zaštitu konkurencije od nedavno je poslovanje najvećih trgovačkih lanaca u našoj državi. No, kontrola Agencije koja bi trebalo da utvrdi da li je eventualno bilo kršenja zakona o konkurenciji može potrajati mjesecima, pa analitičari pozivaju državu da razmisli o uvođenju poreza na ekstra profit koji su pojedini trgovci ostvarili.

„Glavni uzrok je oligopol koji vlada na tržištu gdje četiri maloprodajna lanca pokrivaju 85 odsto potrošnje. Prećutni dogovor, izuzetno visoke marže, ekstremno visoke marže i navika da najveći dio ide u lični profit ili profit vlasnika“, kazao je ministar finansija Aleksandar Damjanović. 

Ove tvrdnje ministra finansija da su trgovački lanci glavni krivci za svakodnevna poskupljenja kojima svjedočimo ispitaće Agencija za zaštitu konkurencije.

„Sagledaćemo da li je eventualno došlo do kršenjazakona o zaštiti konkurencije od strane pojedinih učenika na tržištu. Postupanja Agencije i postupci koji se vode pred agencijom jako kompleksni pogotovo kada je riječ o analizi nekog tržišta zahtijeva određeni vremenski period“, kaže za TVCG Nebojša Jovović iz Agencije za zaštitu konkurencije. 

Da je posupak pred Agencijom jedan od mogućih mehanizama suzbijanja rasta cijena smatraju i analitičari. Nadaju se samo da toneće potrajati u nedogled, jer su novčanici građana sve tanji, a apetiti trgovaca za profitom veći.

„Trgovci imaju svoje prećutne dogovore ne samo prećutne nego i poslovne dogovore gdje imate nekoliko igrača koji u uslovima oligopola postavljaju uslove koje ne mogu da prate mali trgovci i naravno oni ubiraju kajmak“, saopštio je za TVCG Predrag Drecun, politički analitičar. 

I sve to na teret građana jer su od 2019. cijene hrane, prema podacima Monstata, porasle za 44 odsto. Tako su kod nas pojedini proizvodi skuplji od većine država u regionu ili čak pojedinih u Evropskoj uniji. O rastu cijena, međutim trgovci ni ovog puta nijesu htjeli pred kameru, pravdajući se visokim troškovima uvoza.

Ipak, njihovi finansijski izvještaji i poreske prijave pokazuju da su im prihodi i profit u prošloj godini bili čak dva do tri puta veći nego pretkrizne 2019. A upravo bi taj profit, kako smatraju analitičari, trebao da bude na udaru države.

„Mislim da bi država morala da ispravi propušteno i da nekim poreskim opterećenjem optereti one koji se ekstra profitirali u ovomperiodu jer rekao sam više puta i sad ću ponoviti ne postoji ni jedan drugi krivac osim države za rast cijena bude veći od one inflacije koju uzvozimo“, kaže Drecun.

I prihodi trgovaca mogli bi biti na meti ako Agencija dokaže da je bilo povrede zakona o konkurenciji.

„Kazne za povredu konkurencije jako visoke, kreću se u rasponu od 1 do 10 posto ukupnog prihoda u godini koja prethodi povredi konkurencije“, dodaje Jovović.

Nakon kurencije ali i niže cijene, mogao bi uticati i dugo najavljivani dolazak njemačkog trgovinskog lanca Lidl. No, iz ove kompanije nijesu mogli otkriti kada bi mogli početi sa radom.