Podaci sa Mjerne stanice za 9 i 10 novembar ponovo pokazuju velike koncentracije sumpor dioksida u vazduhu iznad Pljevalja

    3 godine pre 406 pregleda Izvor: PV Informer
REDAKCIJA

Mjerna stanica u Gagovića imanju skoro svaki dan u vrijeme stabilnih vremenskih uslova sa jutarnjom maglom i sunčanim danima očita visoke koncentracije sumpor dioksida u vazduhu, koje često prelaze i zakonske okvire.

Tako su 9 novembra u vremenu od 14 i 15 časova (dva sata uzastopno) koncentracije Sumpor dioksida bile veće od zakonom propisanih,a vrijednosti se odnose na satne granične vrijednosti.Koncentracije Sumpor dioksida su bile značajno visoke i 10 novembra u vremenu od 12 i 13 časova da bi narednih sati počele opadati.

Udisanjem većih koncentracija (od 0,1 mg/l) javljaju se ozbiljnija zapaljenja sluzokože disajnih organa i odvajanje površinskog sloja epitela. U reakciji sa drugim jedinjenjima u vazduhu stvaraju se sitne sulfatne čestice koje dospijevaju u pluća i tamo se nagomilavaju oštećujući membrane alveola čime se smanjuje kapacitet pluća, prodiru u krvotok i u limfni sistem, a u nekim slučajevima mogu dovesti i do smrti. 

Ako pogledamo očitane vrijednosti sa Mjerne stanice u Nikšiću kad je najveća vrijednost Sumpor dioksida 9 novembra očitana u 19 sati i iznosila 2,7 ug/m3, sasvim je jasno kakav štetan vazduh po zdravlje udišu građani Pljevalja.

Slično je kad su u pitanju i praškaste PM čestice čije vrijednosti u pojedinim satima prelaze dozvoljene vrijednosti po nekoliko puta.Najveće satne vrijednosti Mjerna stanica obično očita u večernjim časovima , a 9 novembra najveća vrijednost je očitana u 23 sata da bi 10 novembra u 01 sat iznosila je 144,5 mikrograma po metru kubnom, što je skoro tri puta više od dozvoljenih vrijednosti.

PM čestice – suspendovane čestice – Particulate matter, poznate kao nevidljive ubice iz vazduha prestavljaju prašinu manju od 10 mikrona, mešavinu čvrstih čestica dima, čađi, prašine i kiseline, uz teške metale poput olova, kadmijuma, nikla i arsena, a nastaju kao posledica kombinovanog uticaja grejanja, saobraćaja i industrije. U prirordi su prisutne i manje od 4, 2.5 pa i 1 mikron.

Uz PM 10 uvek idu i PM2.5 čestice koje još lakše dospevaju u organizam jer su sitnije, i upravo one sa sobom nose teške metale.

Istraživanja su pokazala tesnu vezu između izlaganja finim česticama i prevremenoj smrti od kardiovaskularnih ili pulmonalnih bolesti. Fine čestice su takođe poznate po sposobnosti da izazovu ili pogoršaju hronična oboljenja kao što su astma, srčani napad, bronhitis i ostale respiratorne probleme.

Istraživanje objavljeno u Journal of the American Medical Association govori o tome da dugotrajno izlaganje prema PM2.5 može dovesti do taloženja plakova u arterijama, izazivajući vaskularno zapaljenje i smanjenju elastičnosti arterija, što potencijalno može dovesti do srčanog udara ili šloga. Naučnici koji su sproveli istraživanje su procenili da za svakih 10 mikrograma po metru kubnom (μg/m3) povećanja finih čestica u vazduhu, postoji do 8% povećanja smrtnosti izazvanih kardiopulmonalnim oboljenjem ili rakom pluća.