Podmorski kabl povećao i tranzit i profit

  • 1 mjesec pre
  • 123 pregleda
  • Izvor: cdm.me

Prvi efekti početka rada podmorskog kabla već su opipljivi, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama direktor Kancelarije za raspodjelu prekograničnih kapaciteta-Coordinated Auction Office in South East Europe (SEE CAO) Ivan Bulatović.

On je naveo da je na godišnjoj aukciji za ovu godinu, koja je organizovana u decembru prošle godine, Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) ostvario prihod od oko 2,9 miliona eura, dok je na mjesečnim aukcijama za januar i februar 2020. ostvaren dodatni prihod od oko 850.000 eura. Bulatović je istakao i da je početkom rada kabla, koji je u funkciji od 15. novembra prošle godine, primjetno veće interesovanje za alokaciju na ostalim crnogorskim granicama.

“I na njima je ostvaren značajan rast prihoda od zagušenja. Tako je na granici Crna Gora Albanija zabilježen rast od 50 odsto, dok su na granici Crna Gora Bosna i Hercegovina prihodi od zagušenja udvostručeni”, naveo je Bulatović, dugogodišnji direktor CGES-a.

SEE CAO je nedavno proslavio petu godišnjicu poslovanja. Šta biste istakli kao najveće dostignuće u ovom periodu?

Bulatović: SEE CAO je proslavio petu godinu uspješnog poslovanja, a za pet godina rada prešli smo put od perspektivne ideje povjerene internacionalnom projektnom timu do funkcionalne i uspješne kompanije čije usluge danas koristi osam operatora prenosnih sistema i više od 120 registrovanih trgovaca iz 20 evropskih zemalja.

Do sada smo uspješno organizovali preko 70 dugoročnih i više od 1.800 dnevnih aukcija, na obostrano zadovoljstvo naših korisnika, kako operatora prenosnih sistema tako i trgovaca. Formirali smo tim profesionalaca sposoban da odgovori svim izazovima sa kojima se susrećemo i kreirali međunarodno okruženje, u kom kompanije i zaposleni iz osam država svakodnevno aktivno sarađuju.

Od početka poslovanja pa do danas, kompanija ostvaruje konstantan rast. Od skromnih početaka u 2014. godini, dostigli smo nivo gdje je u 2018. godini ostvaren promet od preko 80 miliona eura, dok je u prošloj godini premašio 100 miliona. Očekujemo da će se ovaj trend nastaviti i u budućnosti.

Nova granica između Italije i Crne Gore odnedavno je uključena u portfolio Kancelarije za koordinisane aukcije u Jugoistočnoj Evropi. Koliko je to značajno?

Bulatović: Ovo je važan korak za SEE CAO i zadovoljstvo nam je što nam je pružena prilika da još jednom pokažemo da smo spremni da odgovorimo na sve izazove koji nam se postave. Kao što vam je poznato, prve godišnje, mjesečne i dnevne aukcije su uspješno završene na novoj granici Crna Gora – Italija. Očekujemo da će početak alokacije na novoj granici povećati tranzit energije u regionu i povećati prihode od zagušenja operatorima prenosnih sistema, što će posljedično unaprijediti njihove investicione planove i doprinijeti razvoju mrežne infrastrukture. U međuvremenu, SEE CAO će dati sve od sebe da opravda ukazano povjerenje i održi kvalitet usluge na visokom nivou.

Kakvi su efekti početka rada kabla između Italije i Crne Gore?

Bulatović: Prvi efekti početka rada kabla već su opipljivi. Konkretno, na godišnjoj aukciji za 2020. godinu koju smo organizovali u decembru, CGES je ostvario prihod od oko 2,9 miliona eura, dok je na mjesečnim aukcijama za januar i februar 2020. godine ostvaren dodatni prihod od oko 850.000 eura. I ne samo to, sa početkom rada kabla u 2020. godini primjetno je veće interesovanje za alokaciju na ostalim crnogorskim granicama, pa je i na njima ostvaren značajan rast prihoda od zagušenja. Tako je na granici Crna Gora Albanija zabilježen rast od 50 odsto, dok su na granici Crna Gora Bosna i Hercegovina prihodi od zagušenja udvostručeni.

Kako će rješavanje kosovskog pitanja uticati u budućnosti na vaš rad?

Bulatović: Za SEE CAO, rješavanje statusa Kosova u smislu njegovog prepoznavanja kao kontrolne oblasti, dovelo bi do povećanja broja granica na kojima pružamo usluge, jer bi otvorilo mogućnost za uključenje dva nova korisnika usluga, operatora prenosnih sistema iz Kosova (KOSTT) i Srbije (EMS). Ovo pitanje se trenutno rješava uz posredovanje ENTSOE i očekivanja su da će se isti rješiti sredinom 2020. godine. Uključivanjem njihovih granica u naš portfolio, zaokružio bi se proces koordinisane alokacije u regionu, u skladu sa FCA uredbom i harmonizovanim pravilima dodjele, kao njenim najznačajnijim dijelom.

Kako vidite razvoj regionalnog tržišta električne energije u narednoj deceniji?

Bulatović: Promjene koje se dešavaju na polju razvoja tržišta električne energije su brojne, ali i veoma brze. Zbog toga je neophodno konstantno osluškivati glas i potrebe učesnika na tržistu kako bi im se na najbolji način pružila najbolja usluga. Činjenica je da naš region kasni u odnosu na Evropu prije svega sa donošenjem regulativa iz ove oblasti, zbog čega nas u narednom periodu očekuje dosta zakonskih izmjena kako bi se omogućili uslovi za stvaranje jedinstvenog tržišta. Sa druge strane, treba istaći da je u procesu razvoja tržišta električne energije najveći napredak ostvaren na dugoročnom tržištu, dok je trenutni fokus na razvoju dnevnog, unutardnevnog i balansnog tržišta.

Vjerujem da je uspostavljanje nacionalnih berzi električne energije ključan korak daljeg razvoja, neophodan za postizanje krajnjeg cilja spajanja tržišta.

Copyright © 2020 PV Informer. Sva prava zadržana.