POGLEDAJTE CIO FILM RATNE PRIČE SA KOŠARA: Ovo je u čast njima, ovo je ZAHVALNICA ZA NJIHOVU HRABROST!

    1 godina pre 11330 pregleda Izvor: espreso.rs

Košare…Simbol odbrane zemlje i državne granice… jedna od najsurovijih i najtežih bitki u novijoj srpskoj istoriji….Bitka, za koju oni koji su je preživjeli kažu da je bila pakao na zemlji? Kako je sve počelo? I šta se na Košarama dešavalo?

Film „Ratne priče sa Košara“ hronološki govori o borbama na jugoslovensko-albanskoj granici tokom 1998. i 1999. godine.

O napadu na karaulu Košare 9. aprila 1999. godine, svjedoče vojnici i njihove starješine koji su prije dvije decenije branili otadžbinu i spriječili neprijatelja da prodre na Kosovo i Metohiju.

Bitka na Košarama trajala je od 9. aprila do 14. juna 1999, a u njoj je poginulo 108 pripadnika Vojske Jugoslavije.

Dokumentarni film Ratne priče sa Košara bavi se hronologijom događaja koji počinju 9. aprila 1999. godine kada su snage UČK-a napale državnu granicu Savezne republike Jugoslavije iz pravca Albanije. Bitka je trajala 67 dana i završena je 14. juna kada se Vojska Jugoslavije nakon potpisanog Kumanovskog sporazuma povukla sa prostora Kosova i Metohije.

Autorka filma Slađana Zarić kazala je da je ovaj film posvećen svima koji su se borili za otadžbinu, a potom podsjetila da je više od sto vojnika vojske Jugoslavije poginulo na Košarama među kojima su bili vojnici starosti od 18 do 22 godine koji su služili vojni rok. 

„Film je posvećen svima onima koji su se borili i dali život za slobodu i odbranu otadžbine. 108 vojnika Vojske Jugoslavije poginulo je na Košarama i ja sam u filmu kroz dramatizacije događaja pokušala da što vjernije dočaram te teške i tragične trenutke u kojima su mladi momci, vojnici na služenju vojnog roka starosti od 18 do 22 godine, branili granicu naše zemlje. Upravo hrabrost, posvećenost i požrtvovanost koji su ti vojnici, ti dječaci, tada pokazali je nešto što je mene motivisalo da snimim ovaj film“ – kaže Slađana Zarić, autorka filma i urednica dokumentarnih filmova u Informativnom programu RTS-a.

Smrt većine vojnika i oficira je kroz sjećanja njihovih saboraca dramatizovana u ovom dokumentarno-igranom filmu. Snimljeno je preko 70 sagovornika iz brojnih jedinica koje su učestvovale u bici na Košarama, kako graničara 53 graničnog bataljona, pripadnika 125 motorizovane brigade, 63 padobranske brigade, 72 specijalne brigade tako i dobrovoljaca.

„Na Košarama je smrt svakog trenutka bila prisutna… Ljudi ne shvataju i ne znaju šta se tamo dešavalo… rovoska bitka se danima vodila na 2000 metara nadmorske visine, na dijelovima gdje je i u maju bilo i po nekoliko metara snijega… Ginulo se od minobacača, snajpera, od zabranjenih kasetnih bombi… kažu da je na Košarama bilo najteže kada se ništa ne dešava, kada se čeka sledeći trenutak, novi napad, novo bombardovanje… Tamo je ginula mladost, prosječna starost poginulih vojnika i oficira je bila 25 godina“ – priča autorka Zarić.

Film je sniman na lokacijama koje po konfiguraciji terena liče na planiske vrhove Prokletija, odnosno Juničkih planina na kojima su smještene Košare. Snimano je na Kopaoniku, Staroj planini, Vlasini i na vojnom poligonu Pasuljanske livade. Snimano je po snijegu, magli i kiši, po vrlo nepristupačnim terenima. Sve u cilju kako bi se ti tragični dani što više približili gledaocu i kako bi se istakao značaj bitke na Košarama.

„Na Košarama Vojska Jugoslavije nije branila samo državnu granicu već je na jedan indirektan način određivala i sam ishod ratnog sukoba. Da su snage UČK koje su napadale sa teritorije Albanije uspjela da probiju odbranu jugoslovenske vojske i da su se, što im je bio cilj, spojile sa UČK snagama u Metohiji, pitanje je kako bi se odvijala dalja hronologija rata na Kosovu 1999. godine i koja bi bila sudbina naše vojske i naroda. Dalji prodor UČK snaga su na Košarama zaustavili vojnici VJ.“ – objašnjava Slađana.

Kada je postalo jasno da ova akcija, koja se u albanskim i NATO izvorima naziva Strela 1 nije uspjela i kada su shvatili da u reonu Košara ne mogu da probiju liniju odbrane jugoslovenske vojske, UČK vojnici su sa NATO planerima započeli drugu kopnenu ofanzivu na Paštriku, planini koja se nalazi u blizini Prizrena. Ni tu snage UČK nisu uspjele da dublje uđu u teritoriju Kosova i Metohije. I Strela 2 je „polomljena“.

Priča o Paštriku je drugi dio ovog ratnog serijala koji RTS producira zajedno sa Zastava filmom. Dokumentarni film „Ratne priče sa Paštrika“, koji govori o sjajnoj i u javnosti veoma malo poznatoj vojnoj operaciji.

Autor filma je Slađana Zarić, a direktori fotografije su Žarko Pekez i Petar Vujanić, montažer Bojan Perišić, producenti Snežana Rodić Sinđelić i Goran Ikonić, novinar Vesna Ilić i kompozitor Vladimir Tošić.