Crna Gora je od početka godine zaključno sa novembrom uvezla robu ukupne vrijednosti preko četiri milijarde eura, dok je za isto vrijeme izvezeno roba vrijednosti 507,4 miliona eura – pokazuju podaci Monstata za prvih 11 mjeseci ove godine.

U odnosu na isti period prošle godine izvoz je smanjen za 7,2 odsto, a uvoz uvećan za 7,6 odsto. Time je pokrivenost uvoza izvozom sa prošlogodišnjih 14,7 odsto pala na 12,7 odsto.

– Ovo je prvi put u istoriji Crne Gore da nam je pokrivenost uvoza izvozom pala ispod 13 odsto – prokomentarisao je za Pobjedu ekonomski analitičar Davor Dokić.

Uvoz struje

Očekivano je, kako dodaje, što je uvoz struje porastao za preko 70 odsto, imajući u vidu da TE Pljevlja zbog ekološke rekonstrukcije nije radila osam mjeseci. Crna Gora je za 11 mjeseci ove godine uvezla električnu energiju vrijednosti od 144,4 miliona eura, dok je u istom prošlogodišnjem periodu taj iznos bio 83,5 miliona eura.

Dokić navodi da će kod nas uvijek biti visok spoljnotrgovinski deficit, imajući u vidu da gotovo ništa ne proizvodimo, ali naglašava da se mora naći način da se donekle uravnoteže uvoz i izvoz. Šansu vidi u investicijama u energetiku, posebno zelenu energiju.

– Investicije u energetiku su od ogromnog značaja, jer je energija ono što pokreće svijet i mislim da je projekat Hidroelektrane Komarnica investicija koja može pokrenuti BDP, jer je riječ o zelenoj energiji koje nema dovoljno. Italija ima veliku potrebu za ovom vrstom energije, a imajući u vidu podvodni kabal, praktično ćemo svu struju koju proizvedemo imati unaprijed prodatu – navodi Dokić.

Za pohvalu je, kako dodaje, i nabavka baterijskih postrojenja za skladištenje proizvedene električne energije, jer će to značiti da se ne mora odmah prodati, već u trenutku kada situacija na berzi bude povoljna za prodaju po visočijim cijenama. Dokić naglašava da se nepovoljna ekonomska struktura jedino može mijenjati kroz nove investicije, jer se tako pokreće privreda, prvobitno građevinski sektor, koji dalje rezultira rastom BDP-a, a stvara se nova vrijednost.

– EPCG sa ovim investicijama može da preraste u ozbiljnog izvoznika – ocjenjuje Dokić.

Struktura uvoza

Kada je riječ o strukturi uvoza, najviše su zastupljena mineralna goriva i maziva ukupne vrijednosti 124,1 milion eura, što uključuje i uvoz struje. Uvoz mašina i transportnih uređaja vrijedio je 989,4 miliona eura, od čega skoro 40 odsto čine automobili vrijednosti 373,5 miliona eura, što je za skoro deset odsto više nego u istom periodu lani.

Vrijednost uvezene hrane porasla je za 6,6 odsto i u prvih 11 mjeseci ove godine premašuje 751 milion eura. Registruje se i rast izvoza od 8,2 odsto vrijednosti 52,1 milion, što je 14 i po puta manje u odnosu na uvoz.

Za Dokića je taj podatak alarmantan, posebno imajući u vidu potencijal koji Crna Gora ima u poljoprivredi.

– Imamo tolike površine obradivog zemljišta koje se ne obrađuju, zato je to na dugom štapu. Ali ja tvrdim da Crna Gora može da proizvodi dosta toga, ne baš sve jer nemamo dovoljne prerađivačke kapacitete. Ipak, iako imamo najviše pitke vode po glavi stanovnika u Evropi, domaća voda učestvuje na tržištu sa 13 odsto, dok su ostalo uvozne. Potrebno je da se ozbiljno bavimo poljoprivredom, uradimo analize pa tek onda krenemo sa konkretnim rješenjima. Tu je šansa Crne Gore, jer bi strani turisti htjeli da jedu domaću hranu, to znači smanjenje deviznog odliva, novac ostaje u državi, zapošljavaju se radnici i tako dalje – navodi Dokić.

Podaci Monstata pokazuju da se najviše uvozilo iz Srbije u vrijednosti 688,8 miliona, Kine u vrijednosti od 501,5 miliona i Njemačke 404,2 miliona eura. Najviše se izvozilo u region, odnosno u Srbiju u vrijednosti od 134,2 miliona, Bosnu i Hercegovinu 50 miliona i Sloveniju 36,3 miliona eura vrijednosti roba.