Foto: Pixabay –

Crnogorske škole više nijesu bezbjedna mjesta za djecu, ocijenjuju sagovornici Portala RTCG, zaprepašćeni činjenicom da je dvadesetjednogodišnji mladić pokušao prije nekoliko dana da ubije dvije osobe u blizini Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“.

Poručuju da je zaštita djece neophodna, te da su ovo momenti kada je saradnja sa policijom od posebne važnosti i da se ne smije dešavati da se na njihovu podršku čeka. Kaznene politike nema, pa to, kako navode, ohrabruje nasilnike da ispoljavaju silu.

Amina Murić iz Građanske alijanse za Portal RTCG primjećuje da problem nasilja među mladima i maloljetnicima zahtijeva sistemski pristup, i poručuje da se država mora posvetiti i pitanju funkcionisanja porodice, u kojima su često djeca prepuštena sama sebi, a što je sigurno jedan od uzroka problema sa kojima se danas suočavamo.

Murić: Nema dugoročnog rješenja, nasilje među djecom učestalo

“Nažalost, svjedoci smo toga da je nasilje u školama veoma prisutno i rasporastrenjeno, te da čak postaje obrazac ponašanja u društvu, pa je logično da ga djeca i mladi prihvataju kao obrazac ponašnja i da maltene svakodnevno čitamo ili čujemo o sličnim slučajevima nasilja. Ovo je jedan ozbiljan sistemski problem, za koji do sada nijesmo primijetili da je obezbijeđeno adekvatno dugoročno rješenje, niti da su preduzete mjere u tom pravcu”, razočarana je Murić.

U Građanskoj alijansi predlažu kao najhitniju mjeru da se po jedan policijski službenik rasporedi u obje smjene u osnovnim i srednjim školama, koji će boraviti u školskom dvorištu ili školskom hodniku.

“Problem predstavlja to da po Zakonu o unutrašnjim poslovima ne postoji odredba kojom se eksplicitno policijski službenici obavezuju da borave u školama, pa njihovo prisustvo zavisi od dobre volje menadžmenta ili Uprave policije. Praksa prisustva policajaca u školama se pokazala kao dobra, ali je prekinuta, a kao obrazloženje smo dobili da nema dovoljno policijskih službenika. Zato je logično pitati kako će se strateški ovaj problem riješiti, ne samo po pitanju eventualnog obezbjeđivanja policijskih službenika koji bi obilazili škole, već i za samo funkcionisanje Uprave policije”, navela je Murić.

Slučajeva nasilja u školama u poslednje vrijeme je previše. Nedavno je učenik OŠ “Branko Božović” poprskao biber sprejom nekoliko djece, a još jednog udario palicom po leđima.

Posljednja vijest za ovaj slučaj je da je donijeta odluka da se učenik premjesti u drugu školu.

U OŠ “Meksiko”u Baru nedavno se desilo da su djeca slala prijeteće nacionalističke poruke u Vajber  prepisci, a zatim i donosila hladno oružje u školu radi fizičkog obračuna.

“Ni ovdje nam nije poznat epilog događaja, niti kako su uprava škole i nadležno ministarstvo i organi riješili ovo pitanje. Prisjetimo se i da smo tokom prethodne školske godine svjedočili tome da je maloljetnik ucjenjivao djevojčicu zbog njenih fotografija u OŠ “Štampar Makarije” u Podgorici, gdje je, kako se navodi, zbog neadekvatne reakcije uprave škole i nadležnih organa, otac djevojčice sam preuzeo stvari u svoje ruke i pokušao da se obračuna sa maloljetnikom koji je ucjenjivao. Napominjemo da je ovdje navedeno samo par izdvojenih slučajeva i da se u svima radi o maloljetnim licima, što predstavlja dodatnu zabrinutost”, navela je Murić.

Apelujemo na obije strane da dođu do dogovora kako bi se ovom problemu dala dodatna pažnja svih u sistemu, kako bi učenici bili u školi i kako ne bi trpio vaspitno obrazovni rad, rekla je Amina Murić iz Građanske alijanse

Naša sagovornica kaže da prateći sva dešavanja u Crnoj Gori, možemo reći da gotovo nema škole gdje nema slučajeva vršnjačkog nasilja.

„Razlikuju se naravno u tome da je negdje zabilježeno više, a negdje manje slučajeva, a u zavisnosti od veličine grada u kojem se škola nalazi. Ipak, prema infomacijama kojima raspolažemo, ne vidimo jasnu kaznenu politiku kojom se rješavaju svi ovi i mnogi drugi slučajevi”, ističe Murić.

Iz Građanske alijanse pozvali su i medije da budu uporni i da traže od nadležnih odgovore na nasilničko ponašanje.

Štrajk prosvjetara nije dobro rješenje

“S obzirom da više različitih ministarstava treba da se uključi u rješavanje problema u okviru svojih nadležnosti, za njegovo rješavanje neophodna je među-institucionalna komunikacija i saradnja. Svakako, treba potražiti odgovore i u strateškim dokumentima Vlade Crne Gore, sa jasno definisianim akcionim planom i mjerama koje treba realizovati kratkoročno, srednjeročno i dugoročno”, navela je Murić.

Naša sagovornica se osvrnula i na štrajk prosvjetara rekavši da ne bi bilo dobro da se situacija rješava preko toga da djeca ne idu u školu.

Imali smo u nekim intervalima pojačan nadzor policajaca u blizni škola ali je sve to bili kratkog daha. Svakako bi bilo dobro da bude nego ko bi bio zadužen da reaguje u ovakvim momentima, kazali su u udruženju Roditelji

“Apelujemo na obije strane da dođu do dogovora kako bi se ovom problemu dala dodatna pažnja svih u sistemu, kako bi učenici bili u školi i kako ne bi trpio vaspitno obrazovni rad”, zaključuje Murić.

Prije nekoliko dana kod podgoričke Elektrotehničke škole „Vaso Aligrudić“ došlo je do masovne tuče, u kojoj su lakše povrijeđene dvije punoljetne osobe. Jedna osoba I. B. je uhapšen zbog pokušaja ubistva.

Udruženje Roditelji: Saradnja sa policijom je važna

 Strah za djecu iskazali su i iz udruženja Roditelji.

Kažu da im se obraćaju roditelji i da su jako zabrinuti za bezbjednost svoje djece koja ni kriva ni dužna čak mogu da budu žrtve takvih situcija.

Na pitanje da li bi prisustvo policajaca u školi moglo da utiče na to da situacija bude bolja, i da se osjećaju sigurnije, kažu da nijesu sigurni da je to rješenje, ali da saradnja sa policijom jeste važna.

“Pitanje je da li bi ta jedna osoba mogla da spriječi incidente ali sigurno je da bi se svi mnogo sigurnije osjećali. Ovo su momenti kada je saradnja sa policijom od posebne važnosti i ne smije se dešavati da se na njihovu podršku čeka. Imali smo u nekim intervalima pojačan nadzor policajaca u blizni škola ali je sve to bili kratkog daha. Svakako bi bilo dobro da bude nego ko bi bio zadužen da reaguje u ovakvim momentima”, predlažu oni.

Kako ističu, u ovakvom amijentu nijesu sigurni šta bi moglo da ima rezultate i efekte, “jer je sve uzalud bez sveobuhvatnijeg pristupa i obezbjeđivanja i zaštite”.

Kažu da se mora insistirati na odgovornosti, te da moraju da postoje servisi podrške i nadzora kad se prvi problemi u ponašanju kod djeteta primijete, a ne kada odraste i počini krivična djela.

Stupar Đurišić: Zapitajmo se da li je svako dijete sposobno za redovnu nastavu

Danas je većina djece u fizičkoj i emocionalnoj opasnosti od vršnjačkog nasilja, rekla je psihološkinja Radmila Stupar Đurišić.

Psihiološkinja Radmila Stupar Đurišić kaže da ne vjeruje da postoji roditelj koji nije zadrhtao kada je čuo da je neko djete ispred škole uradilo nešto što je okarakterisano kao pokušaj ubistva ili još strašnije da djete dok boravi u školi može biti u situaciji da je u životnoj opasnosti.

“Mislim da je kranje vrijeme da ozbiljno pristupimo pitanju da li je svako djete sposobno za redovnu nastavu ili se moramo vratiti konceptu specijalnih škola i posebnih obrazovnih programa”, istakla je Stupar Đurišić.

Kako je rekla, neophodno je jačanje sistema socijalne zaštite kao i osnaženje socijalnih radnika koji bi vodili porodice koje ne mogu da izađu na kraj sa djetetom koje pokazuje problematično ponašanje.  

“U školama bi naravno trebalo osnažiti psihiloge i pedagoge da mogu kada primjete djete koje izlazi iz okvira pozitivnih obrazaca ponašanja raditi sa njim na promjeni misli i osjećaja koji ga navode na neprimjerena ponašanja”, navela je Stupar Đurišić

Rekla je da adekvatni stručnjaci imaju za svaki problem rješenje.

“U našoj državi je samo pitanje političke volje da osnaže institucije i stručnjake u tim institucijama koji mogu mnogo učiniti da se sadašnje stanje promjeni. Do tada pomoć i srećno i bezbrižno djetinjstvo imaće samo neki, odabrani slučajnošću ili nekim specifičnim zaštitama koje su sebi obezbjedili”, ukazuje Stupar Đurišić i zaklljučuje da većina djece danas u fizičkoj i emocionalnoj opasnosti od vršnjačkog nasilja.