Popis stanovništva, domaćinstava i stanova koji će biti sproveden na jesen, biće organizovan na isti, tradicionalan način prikupljanja podataka na terenu, kao i prije 12 godina, pišu “Vijesti”.

Popisivači neće koristiti laptopove, ni druge uređaje za elektronski unos podataka, a popisivanje neće biti organizovano ni onlajn, kako je to učinila Hrvatska 2021, jer država Crna Gora još nema dobar adresni registar. To su, pored ostalog, “Vijestima” kazali iz Uprave za statistiku (Monstat), na čijem je čelu Miroslav Pejović.

Pojasnili su zbog čega se još jedan popis, 12 godina od posljednjeg, odvija korišćenjem tradicionalne metode prikupljanja podataka. “Poštujući principe dobre metodologije, princip ekonomičnosti troškova i princip tačnosti i pouzdanosti (član 6 stav 1 tačke 7, 10 i 12 Zakona o zvaničnoj statistici i sistemu zvanične statistike) – Uprava za statistiku priprema sprovođenje popisa na način koji obezbjeđuje potpunu primjenu međunarodnih standarda, a kako bi odgovorili zahtjevima kako međunarodne zajednice, tako i nacionalnim korisnicima. U svrhu priprema popisa razmatrani su različiti načini prikupljanja podataka i urađena je analiza kojom su prepoznati prednosti i nedostaci svakog pojedinačnog metoda”, rekli su iz Monstata “Vijestima”, odgovarajući na pitanje da li je razmatrana mogućnost uvođenja onlajn popisa, kao i da li je sistem u Crnoj Gori spreman za tako nešto.

Kako su rekli, većina zemalja regiona primijenila je prikupljanje podataka na terenu koristeći laptopove, kada su u praksi uvidjeli i probleme u takvom načinu popisivanja. Kao neke od njih, iz Monstata navode nedostatak prijavljenih popisivača zbog nepoznavanja rada na računaru kao uslova za angažovanje, suočavanje sa hakerskim napadima tokom faze prikupljanja podataka što, kako kažu, direktno ugrožava princip povjerljivosti i bezbjednosti podataka. Kao problem, kako su rekli, uočeno je da je korišćenje onlajn mapa za identifikaciju objekata zahtijevalo višestruko veće kapacitete servera odplaniranih, “što je usporilo terenski rad”.

Hrvatska je 2021. organizovala redovan popis i tada, u toj državi, prvi put je u jednoj fazi, građanima omogućeno da se popišu samostalno, koristeći se popisnim upitnikom u elektronskom obliku. Unos podataka omogućen je na vebu, na tada dostupnoj lokaciji popis 2021.hr, gdje su se građani prijavljivali na više načina – unosom korisničkog imena i lozinke, preko tokena banaka ili koristeći elektronsku ličnu kartu. Oni koji su se tada odlučili za tu varijantu, mogli su da jednom prijavom popišu domaćinstvo i stan u kojem stanuju, ali i sve članove domaćinstva.

Za takav vid popisa, kako kažu iz Monstata, Crna Gora još nije spremna. “Da bi se na ovakav način prikupili kvalitetni podaci i obezbijedila njihova prostorna distribucija, neophodno je da zemlja ima veoma dobar Adresni registar, što nije slučaj u Crnoj Gori”, rekli su “Vijestima”.

Adresni registar je registar kućnih brojeva i adresa i dostupan je nalokaciji adrese.me. Iz Monstata su kazali i da je najveći broj zemalja Evropske unije, u ovoj rundi popisa, sproveo potpuno ili bar djelimično – registarski popis. Registarski popis je metod prikupljanja podataka o jedinicama popisa (licima, domaćinstvima i stanovima) na bazi dostupnih registara koji se vodi u organima državne uprave.

“Proizvodnja godišnjih podataka o stanovništvu će vrlo brzo postati i zahtjev Evropske komisije. CrnaGora imajući ovo na umu, je tokom perioda 2015-2019, testirala mogućnosti sprovođenja registarskog popisa. Tokom te aktivnosti, prepoznati su preduslovi koje je neophodno ispuniti kako bi Crna Gora bila u mogućnosti proizvoditi podatke o stanovništvu iz registara”, rekli su “Vijestima”.

Kao ključni izazov za realizaciju registarskog popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, iz Monstata su ranije navodili nepostojanje registra kućnih brojeva i adresa (adresnog registra), koji je u nadležnosti Uprave za katastar i državne imovine i jedinica lokalne samouprave. “U opisanim okolnostima, Uprava za statistiku je definisala da je najbolje ne mijenjati poznati metod prikupljanja podataka koji je dobio najviše ocjene od strane Eurostata tokom popisa 2011. godine. U tom kontekstu raspolažemo sa znanjem i iskustvom koje je od velikog značaja za kvalitetne podatke”, rekli su iz Monstata.

Popis je, po sadržaju i organizaciji, najveće i najkompleksnije statističko istraživanje koje se opsežnošću nameće kao najvažniji izvor informacija o broju i karakteristikama stanovništva, domaćinstvima i porodicama, kao i broju, veličini i opremljenosti stanova, pojašnjava se na vebsajtu Monstata. Popisom se, kako se dodaje, “u desetogodišnjoj periodici, obezbjeđuju potpuni i kvalitetni statistički podaci do nivoa naselja, koji obuhvataju informacije o broju lica, njihovoj starosnoj i polnoj strukturi, obrazovnoj i bračnoj strukturi, ekonomskoj aktivnosti, strukturi domaćinstava, stambenim uslovima”, te druge informacije “važne za ocjenu trenutnog stanja i buduće planiranje i donošenje različitih politika, kako na nacionalnom, tako i lokalnom nivou”.

 Redovni popis 2021. godine odgođen je zbog pandemije koronavirusa, a kasnije je ta tema bila tačka sporenja političara. Jedni su (dio tridesetoavgustovske većine) insistirali naodržavanju popisa, dok su drugi (sadašnja opozicija) tvrdili da za to nema uslova, ocjenjujući da nije nužno prikupljati podatke o naciji, religiji i jeziku, što su poručivali i iz dijela NVO, ali i EU.

Na kraju, ta pitanja biće dio popisne ankete. Jedna od tačaka sporenja je i to da li popisa može biti u godini izbora (u 2023. održani su predsjednički i parlamentarni izbori), jer neke međunarodne organizacije preporučuju da se ti događaji ne preklapaju. Međutim, crnogorski Ustav i zakoni to ne zabranjuju. Iz Monstata su prije nekoliko dana “Vijestima” rekli da pripreme teku po planu i da je gotovo izvjesno da će biti održati na jesen, te da za to postoji i politička volja. Prema odluci Vlade Dritana Abazovića, popis bi trebalo da se obavi od 1. do 15. novembra.

O IKT vještinama i kroz redovno istraživanje

Jedna od oblasti koje su predmet popisa je i poznavanju rada na računaru. Monstat godinama sprovodi i redovna istraživanja o upotrebi Informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) i kod pojedinaca. Isti je slučaj u Hrvatskoj, zbog čega su na popisu 2021. isključili pitanja o poznavanju rada sa računaru. Iz Monstata to pitanje nisu isključili, iako navode i da redovna istraživanja o IKT daju obuhvatnije podatke, nego što će to biti tokom popisa.

Pojasnili su da je osnovni cilj Istraživanja o upotrebi IKT u domaćinstvima i među pojedincima prikupljanje informacija o pristup i upotrebi interneta, korišćenje interneta za razne svrhe, IKT vještine i potrebe za tim vještinama, barijere za korišćenje IKT, interneta i drugih elektronskih mreža…

“Regulativom Eurostata se definiše koji podaci i koje karakteristike domaćinstava i lica će se prikupljati u referentnoj godini, što znači da se svake godine ne prate sve navedene karakteristike. U skladu sa navedenim, možemo reći da veći broj indikatora dobija se kroz istraživanje IKT, a popisom se dobijaju osnovni podaci (poznavanje rada na računaru) na najnižem teritorijalnom nivou – naselja”, pojasnili su iz Monstata.

 Ovogodišnje istraživanje o IKT urađeno je u aprilu, a podaci će, prema Kalendaru objavljivanja statističkih podataka, biti objavljeni 31. oktobra.