Poslanici i Ministarstvo o NEKP-u: Crna Gora planira izlazak iz uglja do 2041.

    2 meseca pre 699 pregleda Izvor: ecoportal.me

U cilju konstruktivnog dijaloga o budućnosti crnogorske energetske tranzicije, Zelena poslanička grupa Skupštine Crne Gore održala je sastanak sa predstavnicima Ministarstva energetike i rudarstva, predvođenim ministrom Admirom Šahmanovićem, povodom Nacrta Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NEKP) do 2030. godine.

Na samom početku, poslanik Dejan Đurović zahvalio je ministru Šahmanoviću na spremnosti da, kroz platformu Zelene poslaničke grupe, uspostavi dijalog između zakonodavne i izvršne vlasti u izradi jednog od najvažnijih strateških dokumenata za energetsku i klimatsku budućnost Crne Gore. Posebno je pozdravljena odluka Ministarstva da, uvažavajući inicijativu poslanika, produži rok za javnu raspravu o NEKP-u do 10. oktobra 2025. godine.

Ministar Šahmanović je istakao da je NEKP dokument koji daje jasan pravac i viziju razvoja energetike i upravljanja klimatskim promjenama, obuhvatajući politike i mjere u pet ključnih oblastidekarbonizacija, energetska efikasnost, energetska sigurnost, unutrašnje energetsko tržište i istraživanje, inovacije i konkurentnost.

Kada je riječ o zakonodavnom okviru, ministar je najavio skoro usvajanje novog Zakona o prekograničnoj razmjeni električne energije i prirodnog gasa, kojim će se u potpunosti prenijeti evropska legislativa u ovu oblast. Takođe, naglasio je važnost predstojećeg memoranduma sa Italijom, kojim bi Crna Gora postala dio mehanizma “market coupling” – integrisanog tržišta električne energije, čime bi se otvorila vrata da Crna Gora postane energetsko čvorište Zapadnog Balkana i spona sa EU.

– Crna Gora je prepoznata kao lider u regionu po stepenu usklađenosti zakonodavstva sa evropskim pravnim okvirom. To jasno pokazuje da naša energetska tranzicija ima stabilnu pravnu i institucionalnu osnovu. Već su stvoreni preduslovi za veliki investicioni ciklus u obnovljive izvore energije, i očekujemo ulaganja od više stotina miliona eura u nove solarne i vjetroelektrane. NEKP povezuje klimatske i energetske ciljeve i trasira put ka održivoj i konkurentnoj ekonomiji, poručio je ministar Šahmanović.

Sa aspekta energetske sigurnosti, posebno je naglasio izazov pronalaženja alternativa za baznu energiju, koju trenutno obezbjeđuje Termoelektrana Pljevlja. Kao dodatnu poteškoću u postizanju nacionalnih klimatskih ciljeva, naveo je i to što je Crna Gora jedina država kojoj se ne priznaje doprinos LULUCF sektora (apsorpcija emisija gasova sa efektom staklene bašte kroz zemljište, šume i upotrebu zemljišta).

Kako se navodi u saopštenju, glavne karakteristike scenarija, nacionalne ciljeve i planirane mjere u okviru NEKP-a, prisutnima je predstavio prof. dr Zoran Miljanić. On je naglasio da su postavljeni ciljevi izuzetno ambiciozni, te da su definisani još prije izrade plana. Ukazao je na značajan potencijal obnovljivih izvora energije, ali i potrebu za smanjenjem rada TE Pljevlja, s obzirom na to da uglje i dizel čine 70% ukupnih emisija GHG gasova u Crnoj Gori. Zaključio je da najveći doprinos u ostvarivanju ciljeva daju mjere za smanjenje korišćenja uglja i reforme u sektoru saobraćaja.

Članove Zelene poslaničke grupe posebno je zanimalo zašto šume, koje pokrivaju oko 60% teritorije Crne Gore, ne mogu biti priznate kao mjera doprinosa ciljevima, kao i da li Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) ima izrađen plan pravedne tranzicije, s obzirom na to da NEKP definiše prestanak rada TE Pljevlja za 2041. godinu.

Razgovaralo se i o razvoju hidroenergetskih kapaciteta, uključujući projekat izgradnje HE Komarnica, potencijalno korišćenje Bilećkog jezera, te o namjeni naknada za obnovljive izvore energije koje građani plaćaju kroz račune za struju.

Zelena poslanička grupa je poručila da dokument potvrđuje posvećenost Crne Gore dekarbonizaciji i borbi protiv klimatskih promjena, ali i upozorila da njegova implementacija mora voditi računa o zaštiti ekonomskog i socijalnog razvoja. Budući da NEKP predviđa brojne zahtjevne reforme, naglašena je potreba za detaljnim konsultacijama sa institucijama koje će biti nosioci tih promjena, kako bi se osiguralo da imaju kapacitete za njihovu realizaciju.

Na kraju je istaknuto da je ovo bio prvi u nizu sastanaka koje planira Zelena poslanička grupa. Današnja diskusija omogućila je dublje razumijevanje nacionalnih ciljeva i planiranih politika, dok će naredni sastanci biti fokusirani na efekte i izazove u implementaciji NEKP-a.