Povećanje dodatka za djecu postalo je svojevrsno „bojno polje“ vlasti i opozicije, pošto je najjača stranka vladajuće koalicije Pokret Evropa sad juče objavila da je u skupštinsku proceduru dala prijedlog na osnovu kojeg bi izdvajanja za političke organizacije bila manja za 7,91 milion eura na godišnjem nivou, za koliko bi trebalo da se poveća socijalno izdavanje za maloljetne.

Kako su naveli iz Kluba poslanika PES-a, predloženim izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, donesenom krajem jula ove godine, budžetska sredstava namijenjena finansiranju političkih subjekata i nezavisnih poslaničkih i odborničkih klubova bila bi smanjena na polovinu. S druge strane, budžet od oko 55 miliona eura namijenjen isplati dodataka za djecu, koji inače reguliše Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti, bio bi od 1. januara 2026. godine veći za pomenutih skoro osam miliona eura.

PRIJEDLOG

Pokušaj PES-a da u prvi plan stavi socijalne teme nije njihova „originalna zamisao“, što i priznaju. Ovim prijedlogom, navodno, žele da podrže sličnu ideju GP URA, za koju je ova opoziciona stranka više puta pokušavala da dobije podršku u proteklih godinu i po.

– Imajući u vidu da je Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja dio korpusa izbornih zakona koji se usvajaju apsolutnim konsenzusom, da bi se ovaj prijedlog usvojio, neophodno je da predlagači uvećanja dječjeg dodatka iz poslaničkog kluba GP URA obezbijede prvo neophodnu saglasnost svih kolega iz opozicije za izmjene zakona, kako bi poslanici parlamentarne većine bili u prilici da podrže prijedlog za uvećanje dječjeg dodatka – naveli su iz vladajućeg PES-a.

Uz insistiranje GP URA na većem iznosu koji bi primali svi maloljetni građani Crne Gore, na stranici Skupštine namijenjenoj za e-peticije od 29. oktobra do juče prikupljeno je skoro 23.000 potpisa onih koji žele da davanja konačno budu povećana barem za 60 odsto, odnosno 48 eura

S obzirom na način na koji najavljuju da će biti dopunjen iznos dijela budžeta za ova socijalna izdvajanja, oni su naveli i da je parlamentarna opozicija bila ta koja je insistirala na uvećanju izdvajanja za finansiranje političkih subjekata „kako bi pristali da glasaju za druge reforme izbornog zakonodavstva“.

– Eventualnom saglasnošću opozicije, te usvajanjem izmjena zakona, obezbijeđena razlika će biti preusmjerena dodatno na prihodnu stranu budžeta na koju predlagač povećanja može računati, uz 55 miliona eura, koliko se već izdvaja iz budžeta za više od 120.000 korisnika dječjeg dodatka – podsjetili su iz PES-a.

Očekivano, iz aktuelne vlasti nijesu štedjeli riječi u kritici odluka svojih prethodnika, konkretno za ukidanje dječjeg dodatka, kao i za odbijanje da ono bude uvećano. 

– Neka sada pokažu spremnost da svoja budžetska finansiranja ustupe i usmjere na prijedloge koje promovišu i time omoguće njihovu realizaciju, umjesto što se populističkim prijedlozima pravi račun bez krčmara kako bi se isti koristili za partijski marketing bez prethodno obezbijeđenih sredstava u budžetu – zaključuju iz PES-a.

Uz insistiranje GP URA na većem iznosu koji bi primali svi maloljetni građani Crne Gore, na stranici Skupštine namijenjenoj za e-peticije od 29. oktobra do juče prikupljeno je skoro 23.000 potpisa onih koji žele da davanja konačno budu povećana barem za 60 odsto, odnosno 48 eura.

OBRAČUN

Prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, politički akteri u Crnoj Gori su prošle godine iz budžeta dobili svoj „dio kolača“ od ukupno 11,13 miliona eura. Nakon izmjene seta izbornih zakona, iznos koji stranke dobijaju za 12 mjeseci rada uvećan je sa 0,5 odsto ukupnih budžetskih sredstava, umanjenih za sredstva kapitalnog budžeta i budžeta državnih fondova, na 0,8 odsto. Nova formula raspodjele ovog novca je da 30 odsto u jednakim iznosima ide političkim subjektima koji su osvojili mandate u parlamentu na državnom i lokalnim nivoima, polovina novca se raspodjeljuje srazmjerno ukupnom broju poslaničkih ili odborničkih mandata, a još 20 odsto – u jednakim iznosima – prema broju stranačkih predstavnika. Ranija zakonska odredba definisala je da se ukupan iznos dijeli u odnosu 20 – 60 – 20 odsto, što znači da je veći dio sredstava dodjeljivan srazmjerno broju mandata, a manji u jednakim iznosima.

Na osnovu novog zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, koji je na snazi od 29. jula ove godine, politički subjekti za svoj redovni rad ove godine imaju na raspolaganju korigovani iznos od skoro 15,82 miliona eura. Istovremeno, ženske organizacije koje djeluju u partijama dobile su neizmijenjeni iznos u odnosu na prošlu godinu – 1,15 miliona eura.

IZNOSI

U slučaju da prijedlog PES-a dobije potrebnu većinu čime bi prvi put bio izmijenjen zakon koji, između ostalog, reguliše koliko koji politički subjekt može dobiti novca iz državnog budžeta, najveći udarac osjetili bi oni koji imaju najviše predstavnika u parlamentima na različitom nivou.

U trenutnom sazivu Skupštine, prema zvaničnim podacima ASK-a, iz državne kase najviše dobija PES – 3,13 miliona eura, od čega 2,91 samo na angažman u državnom parlamentu. Slijedi najjača opoziciona Demokratska partija socijalista za koju država izdvaja 2,98 miliona eura, pri čemu je za parlamentarce određeno 2.058 eura. 

Iz budžeta se više od milion eura daje Novoj srpskoj demokratiji (NSD) – 1,52 miliona, zatim Demokratama 1,43 i Bošnjačkoj stranci 1,19 miliona eura. 

GP URA od države dobija oko 791.000 eura, Socijalistička narodna partija nešto manje – 772.000 eura, a Demokratska narodna partija 707.000 eura. Među strankama sa predstavnicima u parlamentu je i Nacionalna albanska partija, kojoj se opredjeljuje oko 560.000 eura, za Socijaldemokrate (dio političke platforme Evropski savez) izdvaja se 513.000 eura, a za Hrvatsku građansku inicijativu (HGI) još 459.000 eura.

Sve ostale parlamentarne partije – albanska Demokratska partija, Ujedinjena Crna Gora (UCG), opoziciona Demokratska unija Albanaca (DUA), Demokratski savez Albanaca (DSA), Demokratski savez u Crnoj Gori, grupa građana CIVIS i Pokret za Tuzi, dobijaju manje od 150.000 eura na godišnjem nivou.

U slučaju da prijedlog PES-a bude usvojen, to bi značilo da će najveća stranka vladajuće koalicije naredne godine raspolagati sa nešto više od 1,565 miliona eura, DPS sa manje od milion i po, dok bi ostale stranke primale sume ispod milion eura. Istovremeno bi NSD „stao“ na oko 760.000 eura, Demokrate na 715.000, te BS na 595.000 eura. GP URA bi mogla da očekuje manje od 400.000 eura, SNP oko 386.000 eura, DNP 353.000 eura, a Nacionalna albanska partija 280.000 eura. Između 200.000 i 250.000 eura dobijali bi SD/ES, HGI i Albanska alternativa. 

S obzirom na to da su poslanici i vlasti i opozicije bili vrlo složni kada su sredinom novembra prošle godine donijeli odluku da im se uvećaju koeficijenti na osnovu kojih im se obračunavaju zarade, te da je, kako tvrdi PES, opozicija uslovila određene promjene izbornih zakona upravo uvećanjem budžetskih izdvajanja, izgleda da će dječji „džeparac“ i dalje biti (oko) euro dnevno.