Svima koji se bave zdravstvenim sistemom, posebno onima koji donose odluke mora biti poznato da Montefarm ne može iskazivati potraživanja od Ministarstvu finansija, jer bi inače fakture išle prema Ministarstva finansija, a ne prema FZO i JZU za čije potrebe nabavljaju ljekove i medicinska sredstva, kazao je u razgovoru za CdM funkcioner Socijaldemokrata i nekadašnji direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.

Dakle, dodaje on, obaveze Montefarma se odnose na potraživanja od FZO i JZU, zbog čega brinu takva saopštenja iz institucija koje to znaju. U kojem odnosu su ta potraživanja od 73 miliona može nam samo Montefarm saopštiti, ali svakako da ne potražuju ni centa od MF, a kamoli 43 miliona.

“Naglašavam i ponavljam potraživati mogu samo od FZO i JZU. Zaključak Vlade Crne Gore br.04-5486/2 od 12. 11. 2021. o proširenju plana nabavki ljekova u iznosu od 43 miliona je značio da će Vlada prijedlogom budžeta FZO za 2022. godinu, obuhvatiti taj iznos. Šta se pokušava sakriti ili opravdati plasiranjem ovakvih informacija? Ono što se nameće kao zaključak iz objava Montefarma i FZO, a volio bih da griješim, jeste da je Montefarm u dobroj namjeri da obezbjedi kontinuitet u snabdijevanju ljekovima i medicinskim sredstvima pritisnut nedostatkom sredstava u ovoj godini raspisivao tendere za iste bez pokrića u sredstvima odobrenim Zakonom o budžetu za 2022. i suprotno Zakonu o javnim nabavkama, jer sredstva iz Zaključka od 43 miliona su dio budžeta FZO za 2022.”, jasan je Čirgić.

Podvlači da Montefarm niti bilo koja JZU ne može računati na neka druga sredstva osim na ona raspoloživa u okviru budžeta FZO. Dakle, dodaje, za iznos od 43 miliona eura nabavljeno je duplo više ljekova, odnosno nabavljeno je ljekova za 86 miliona. Jednom u 2021. godini, drugi put 2022.

“Sljedeće što jako brine, a kao posljedica navedenog jeste što je dug Montefarma sa 30 miliina na kraju 2021. godine, drastično skočio na 73 miliona (73-30=43 miliona eura), što odgovara iznosu nabavke bez pokrića. Ako uzmemo u obzir da je budžetom FZO za 2022. na poziciji 4630 planiran iznos od 16 miliona za izmirenje obaveza iz prethodnog perioda potrošnja ljekova u 2022. godini, u odnosu na plan veća je za nevjerovatnih 60 miliona. To nam govori koliko je loše planirano i koliko su podcijenjene potrebe za ljekovima kao i da je potrošnja ljekova izvan kontrole. Takođe znači da ukupne obaveze FZO već u ovom momentu iznose oko 100 miliona, što je alarm za uzbunu MF”, navodi sagovornik CdM-a.

Čirgić podsjeća javnost da već godinu u kontinuitetu upozorava i najavljuje ovu situaciju da će program Evropa sad i populistički pristup tada stranke u osnivanju uništiti zdravstveni sistem, da ćemo baš sada na kraju 3. i početkom 4. kvartala bez rebalansa budžeta koji je objektivno trebao biti i krajem 2021. imati kolaps sistema, da ćemo imati nestašice ljekova, sve duže liste čekanja.

“Nema esencijalnih lijekova za onkološke, hematološke pacijene, konzilijarne lijekove, znači fale ljekovi za najugroženije pacijente, što je nedopustivo. Ponavljam, nema dobrog zdravstvenog sistema bez stabilnih izvora finansiranja, a bez toga ni zdrave ekonomije”, jasan je.

Čirgić podvlači da političare treba držati što dalje od zdravstvenog sistema, jer mu nanose ogromnu štetu, a time i svim građanima. Gotovo svakodnevno, kako dodaje, i dalje se obećavaju brda i doline, dijele se nepostojeći milioni zdravstvu po Crnoj Gori, otvaraju nove bolnice, nabavlja nova oprema, a dug zdravstva od 100 miliona niko ni da pomene niti da upozori na opasnosti i ponudi rješenja.

“Niko ne želi da vidi da se zdravstveni sistem urušava. Početak urušavanja je “genijalna” ideja tvoraca programa ES uzimanja novca od zdravstvenog sistema ukidanjem doprinosa. Povećane su zarade bez realnog pokrića u rastu ekonomije, što vam je u ravni štampanja novca. Iz tih razloga Crna Gora ima gotovo duplo veću inflaciju(14,9 odsto) u odnosu na ostale zemlje euro zone(8,6 odsto). Kreirano je oko 200 miliona eura potrošnje kroz zarade bez pokrića pri tom ostavljajući zdravstveni sistem bez izvornih prihoda. Ovo znači da će naši građani samo nakon godinu dana od primjene programa ES imati lošiji standard u odnosu na prije početka programa”, kaže Čirgić.

Dalje naglašava da smo dobili kratkoročni efekat sa dalekosežnim negativnim posljedicama, lošiji standard i urušeni zdravstveni sistem koji ne može odgovoriti potrebama građana za zdravstvenom zaštitom.

Prema njegovim riječim, sa ovim ne samo zdravstvo nego i javne finansije su izbačene iz ravnoteže koje guraju crnogorsku ekonomiju u nova zaduženja.

Čirgić tvrdi da je kreiran neodrživi finansijski sistem koji je u godišnjem deficitu od 700 miliona prema navodima iz MF o potrebama za zaduženje za narednu godinu.

“Znači bez zaduženja ne postoji ni naš zdravstveni sistem. Sasvim sigurno nas ovo nas vodi ka aranžmanu sa MMF-om i recesiji. Treba nam ozbiljna makroekonomska i fiskalna politika koja će dovesti u ravnotežu javne finansije. Doprinosi za zdravstvo kao jedini stabilni izvor prihoda za održivost zdravstvenog sistema se moraju vratiti i to sad u većem procentu nego prije njihovog ukidanju. Naravno ne na uštrb zarada koje se ne smiju dirati”, ističe bivši direktor FZO.

Jasan je – nema više mjesta populizmu koji nas vuče u propast.

“Najveću cijenu ovog populizma plaćaju i platiće penzioneri, njih preko 100.000 čiji životni standard je sve lošiji iako ni u prethodnom periodu nije bio sjajan, tako da ni najavljeno povećanje penzija neće biti ni približno stopi inflacije, a znamo šta to znači, penzioneri će još lošije živjeti. Takođe, penzioneri koji su i najveći korisnici zdravstvenih usluga sve teže će dolaziti do ljekara, a sve su prilike i do ljekova”, priča sagovornik CdM-a.

Jedino rješenje je, kako ocjenjuje, ubrzani prijem u EU, što nam otvara put mnogim pristupnim fondovima, korišćenju bespovratnih sredstava kao i dolazak investitora što je i jedini put od bijega od dužničkog ropstva.

“ Naravno uz neophodne reforme zdravstvenog sistema koje podrazumijevaju stabilne izvore finansiranja, autonomiju FZO i JZU kao i novi model plaćanja usluga JZU itd. Na kraju, ovo su posljedica nove ekonomske misli “Biće dobro majke mi” kreirane od pokreta Evropa sad”, zaključio je Čirgić u razgovoru za CdM.