Uprkos smanjenju poreza na zarade, koje je dovelo do rasta prijavljenih plata i broja zaposlenih, siva ekonomija i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju crnogorskoj privredi. Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) upozorava da brojni faktori – od čestih izmjena propisa i visokih parafiskalnih nameta, do neefikasne kontrole i rasprostranjenih gotovinskih transakcija – i dalje omogućavaju cvjetanje nelegalnog poslovanja koje ugrožava legalne firme, radnike i državni budžet. Dok statistika pokazuju da je smanjenje poreskog opterećenja imalo pozitivan efekat na formalizaciju radnih odnosa, poslodavci poručuju da je neophodno dodatno rasteretiti legalni sektor i stvoriti uslove u kojima će zakonito poslovanje biti isplativije, sigurnije i jednostavnije od rada „na crno“.

Smanjenje poreskog opterećenja na zarade u Crnoj Gori posljednjih godina imalo je određeni pozitivni uticaj na smanjenje sive ekonomije, posebno u oblasti zapošljavanja, smatraju u Uniji poslodavaca. Zvanične procjene Ministarstva finansija ukazuju na to da su izvorni prihodi centralnog budžeta u 2023. godini porasli na oko 39,2% BDP-a.

„Iako su u 2022. godini prihodi od poreza na dohodak fizičkih lica značajno smanjeni, smanjenje poreskog opterećenja rada doprinijelo je povećanju prijavljenih zarada i broja zaposlenih, što ukazuje na formalizaciju radnih odnosa i smanjenje neformalne zaposlenosti“, ističu iz Unije poslodavaca i dodaju da procjene govore da je ukupno učešće sive ekonomije u oblasti dobiti i zarada u Crnoj Gori smanjeno je na nivo između 15,7% i 18,2% procijenjenog BDP-a u 2023. godini.

„Ovi podaci sugerišu da je smanjenje poreskog opterećenja na zarade imalo značajan efekat na suzbijanje sive ekonomije, podstičući poslodavce i radnike da posluju u formalnom sektoru“, kazali su iz UPCG za portal Bankar.

Međutim, kako kažu, pored toga treba znati da obim neformalnih poslovnih aktivnosti proizlazi iz više razloga. Česte izmjene propisa, posebno u fiskalnim pitanjima, kao i prevelika fiskalna i parafiskalna opterećenja stvaraju nepredvidivo poslovno okruženje, što, kako kažu dovodi do nesigurnosti, obeshrabruje poštovanje i podstiče neformalne prakse.

„Drugi faktori koji tome doprinose uključuju nedovoljnu koordinaciju između ministarstava i agencija za sprovođenje propisa, složene procedure javne uprave i slabu usklađenost između socijalnih politika i aktivnih politika tržišta rada. Visoko oslanjanje Crne Gore na gotovinske transakcije i neformalne izvore finansiranja dodatno pogoršava ovo pitanje, što se odražava na nizak poreski moral i opšte prihvatanje neformalnih praksi“, poručuju iz Unije poslodavaca.

Ističu da nelojalna konkurencija iz sive ekonomije predstavlja ozbiljan problem za regularne poslodavce jer stvara nepravedne tržišne uslove i negativno utiče na legalno poslovanje.

„Preduzeća i pojedinci koji posluju u sivoj ekonomiji ne plaćaju poreze, doprinose i druge obaveze, što im omogućava da nude znatno niže cijene svojih proizvoda i usluga. S druge strane, regularni poslodavci moraju uključiti te troškove u svoje cijene, što ih čini skupljim u odnosu na nelegalne konkurente. Zbog nelojalne konkurencije, legalnim firmama opada broj klijenata, što direktno smanjuje njihove prihode“, kažu u Uniji poslodavaca.

Kao rezultat toga, preduzeća su primorana da smanjuju troškove, što često znači: smanjenje plata zaposlenima, otkaze i smanjenje broja radnih mjesta ali i smanjenje ulaganja u kvalitet usluge ili proizvoda.

S druge strane, legalni poslodavci moraju ispunjavati higijenske, sigurnosne i druge standarde, dok nelegalni subjekti često zaobilaze te propise. To, kako kažu, dovodi do lošijeg kvaliteta proizvoda i usluga na tržištu, zatim do rizika za potrošače zbog neprovjerenih proizvoda i usluga, kao i narušavanja reputacije cijele industrije jer nelegalni subjekti često nisu ni pod kakvommkontrolom.

„Kako neformalni biznisi ne plaćaju poreze, država ostvaruje manje budžetske prihode, što može dovesti do povećanja poreskog opterećenja za legalne firme kako bi se nadoknadili izgubljeni prihodi, smanjenja državnih subvencija i podrške za male i srednje preduzetnike al ii lošijih uslova za razvoj privrede zbog manjeg ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i zdravstveni sistem“, navode iz Unije poslodavaca.

Siva ekonomija takođe, kako navode, često funkcioniše bez ugovora i zakonske zaštite za radnike. Iako to može zvučati kao prilika za „brzu zaradu“, dugoročno to negativno utiče na tržište rada jer radnici u neformalnom sektoru nemaju penziono i zdravstveno osiguranje, pa su u nesigurnom položaju.

„Takođe to ima i negativne posljedice na poslodavce koji posluju legalno, zato što teže pronalaze kvalifikovane radnike, jer dio njih odlazi u neformalni sektor gdje su izbjegnuti doprinosi, ali i osnovna radnička prava“, poručuju iz Unije poslodavaca.

Poslodavci smatraju da bi država trebalo da smanji poresko i administrativno opterećenje legalnih preduzeća kako bi formalno poslovanje bilo isplativije od rada u sivoj ekonomiji. Pojednostavljene procedure za registraciju firmi i uvođenje niskih paušalnih poreza za male preduzetnike podstakle bi njihovu formalizaciju“, ističu iz Unije poslodavaca.

Poručuju da je neophodno jačanje inspekcijskog nadzora, posebno u sektorima gdje dominira neformalna ekonomija, uz bolje digitalno praćenje online prodaje i oglasa.

„Fiskalne olakšice za građane koji traže račune za usluge povećale bi potražnju za legalnim poslovanjem. Uvođenje nagrada za prijavljivanje nelegalnih aktivnosti pomoglo bi u otkrivanju prekršilaca. Bolja koordinacija poreskih organa, inspekcija i banaka omogućila bi brže prepoznavanje sumnjivih transakcija“, neki su od predloga poslodavaca za suzbijanje sive ekonomije.

Smatraju i da bi država trebalo da uvede edukativne kampanje kako bi podigla svijest o štetnosti sive ekonomije i prednostima legalnog poslovanja. Vjeruju i da bi kontrola gotovinskih transakcija i ograničenje rada „na crno“ u privatnim objektima dodatno bi smanjili prostor za ilegalne aktivnosti.

„Ključno je stvoriti poslovno okruženje u kojem je legalan rad lakši, jeftiniji i sigurniji od poslovanja u sivoj zoni“, zaključuju u Uniji poslodavaca.