Srbija ne može da se liši i odrekne prirodnih resursa koji omogućavaju energetsku nezavisnost države, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Kako je 28. maja saopštilo Predsedništvo Srbije, Vučić je to istakao na sastanku u Beogradu sa predstavnikom Sindikata radnika Rudarskog basena (RB) Kolubara Miodragom Rankovićem i vršiocem dužnosti direktora Javnog preduzeća Elektroprivreda Srbije (EPS) Miloradom Grčićem sa kojima je razgovarao o budućnosti kompanije EPS i novim proizvodnim i razvojnim projektima.

Vučić je, kako je navelo Predsedništvo, kao jedno od najvažnijih u oblasti energetike okarakterisao pitanje implementacije “zelene agende”, koje podrazumeva smanjenje emisije štetnih gasova u tom sektoru.

“Srbija je posvećena uvođenju najviših standarda u korišćenju potencijala obnovljivih izvora energije i očuvanju životne sredine. Nastavićemo razgovore sa predstavnicima Vlade Srbije i ekspertskom javnošću u cilju pronalaženja održivog rešenja, kako Srbija ne bi postala veliki uvoznik električne energije od 2030. godine”, istakao je Vučić.

On je, kako se navodi, saslušao primjedbe i predloge koje je u ime rudara iznio predstavnik Sindikata, dok je Miodrag Ranković prenio zahtjev rudara Vučiću da posjeti RB Kolubara i odgovori na pitanja zaposlenih.

Radnici termoelektrana u Srbiji, koje kao sirovinu za proizvodnju električne energije koriste ugalj, protestovali su 25. maja zbog, kako su naveli, odluke Ministarstva rudarstva i energetike o prekidu izgradnje nove termoelektrane Kolubara B. Preliminarni sporazum o izgradnji Kolubare B Srbija je potpisala sa kineskom kompanijom Power China ali je istovremeno u procesu pridruživanja Evropskoj uniji obavezna da do 2050. ugalj izbaci iz upotrebe.

Resorna ministarka Zorana Mihajlović izjavila je tada na sastanku sa Sindikatom EPS-a da neće biti zatvaranja termoelektrana i najavila da će biti formiran savjet koji će praviti plan za termokapacitete. Kako je rekla, za potencijalnu izgradnju Kolubare B potreban je plan o funkcionisanju energetike u narednih 30 godina.

Sa druge strane, sindikati sumnjaju postoje državni planovi da se rudarstvo mahom ugasi već do 2030, čime bi 18.000 ljudi iz tog sektora ostalo bez posla, najprije u Kolubari i Kostolcu.

Energetska tranzicija po evropskim standardima za Srbiju znači da će, ukoliko namjerava da više ne troši fosilno gorivo, morati da izgradi nove elektrane na vodu, gas, sunce i vjetar.

Srbija je od novembra 2020. potpisnica Deklaracije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan kojom su se zemlje regiona obavezale na uvođenje oporezivanja emisija gasova sa efektom staklene bašte, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i postupno ukidanje subvencija za ugalj.

Zelena agenda predviđena je Evropskim zelenim planom koji sadrži mjere kako bi EU bila klimatski neutralna do 2050.