Crnogorski harmonikaš Nemanja Potparić već neko vrijeme uspješno gradi karijeru, kako kao profesor, tako i kao solista i član dua NeSte. Prvi je crnogorski harmonikaš koji ušao u muzičku enciklopediju hiljadu najboljih izvođača na klasičnoj harmonici u svijetu, a sada je i “New York Times” objavio njegov rad i biografiju koja se može pročitati u novom broju njihovog magazina “Stars”.

Magazin “Starst” objavljuje članke i publikacije na polju klasične muzike najeminentnijih svjetskih umjetnika.

“Ovo je veoma značajno priznanje za mene i za moj dosadašnji rad. Svaka nagrada i svako priznanje za jednog umjetnika znače mnogo i one dođu kao rezultat vašeg uloženog truda, rada i zalaganja. Priznanje koje dolazi iz Amerike za mene kao jednog mladog umjetnika znači mnogo, veoma je značajno kada vaš rad izađe u izdavačkoj kući ‘New York Times – pressa’ u okviru magazina ‘Stars’”, priznaje u razgovoru za “Vijesti” Potparić.

Enciklopedija u kojoj se našao kao jedan od hiljadu najboljih svjetskih umjetnika takođe je prije dvije godine objavio “New York Times”.

“Prije dvije godine iz redakcije ‘New York – Times pressa’ je izašla muzička enciklopedija koja je obuhvatila 1000 najznačajnijih svjetskih umjetnika. Meni je bilo zadovoljstvo što sam kao prvi crnogorski umjetnik postao član svjetske muzičke enciklopedije. Oni su već tada imali određene podatke o meni i mom radu, sada su me kontaktirali sa željom da malo u širem formatu objave moj rad u muzičkom magazinu ‘Stars’ koji je se bavi objavljivanjem publikacija iz svijeta klasične muzike. Uglavnom je akcenat stavljen na moj rad u globalu, kroz rad u pedagogiji i moje koncertno djelovanje kako solo tako i sa mojim duom NeSte”, otkriva Potparić što piše u članku o njemu.

Posljednje vrijeme iz Crne Gore imamo nekoliko veoma uspješnih harmonikaša među kojima su pored Potparića i Amela Frljučkić i Šćepan Stojanović. O tome koliko se u posljednje vrijeme popularizovao ovaj instrument, odgovara:

“Harmonika kao jedan mlad instrument u grupi instrumenata na kojima se izvodi klasična muzika po mom mišljenju se popularizuje svakodnevno. Kako moje kolege, tako i ja, trudimo se da ovaj instrument prikažemo kao kako ima širok spektar na kome je moguće izvoditi gotove sve muzičke žanrove”, ističe Potparić.

Ovaj mladi umjetnik imao je priliku da svira u mnogim gradovima Crne Gore, a svoje umijeće predstavio je i u nekoliko država svijeta. Kako zbog pandemije nema puno koncertnih aktivnosti, i sam Potparić ne nastupa.

“Pandemija je usporila i zaustavila gotovo čitav svijet, pa tako i umjetnost u cjelini. Gotovo cijeli moj koncertni kalendar koji je bio planiran za 2020. godinu je otkazan i pomjeren za proljeće 2021. ako epidemiološki uslovi budu bili povoljni”, kaže harmonikaš i dodaje da je od svega ipak najbitnije da iz ove zdravstvene krize izađemo zdravi.

Tokom karantina bio je vrijedan, i nije zapostavio instrument.

“Vrijeme karantina sam iskoristio da završim rad na nekim već započetim projektima. Nešto što treba izdvojiti kao značajno je da sam sa svojim kolegom pijanistom Stevanom Savićem završio rad na našem prvom autorskom CD-u klasične i tango muzike. Na albumu našeg dua NeSte naći će se devet kompozicija, neke su u originalu pisane za harmoniku i klavir, a za neke je urađen aranžman za naš sastav”, otkriva umjetnik.

Novembar je, kaže, rezervisan za najveće svjetsko takmičenje za harmoniku

“Trophee Mondial” koje se zbog epidemiološke situacije održava u online formatu.

“Ove godine na tom takmičenju učestvovaće nevjerovatnih 750 takmičara iz svih zemalja. Kao predstavnik Crne Gore pozvan sam da učestvujem u radu stručnog žirija, zajedno sa ostalim kolegama iz drugih zemalja”, otrkiva muzičar.

Takođe je samoizolaciju, pored vježbanja, iskoristio i da radi na repertoaru.

“Na repertoaru se radi stalno, dodaju se nove kompozicije, stare se obnavljaju… Uglavnom, trudim se da spreman dočekam povratak na koncertnu scenu”, zaključuje Potparić.

Rad u školi je sam po sebi specifičan

Potparić svoje znanje nesebično dijeli sa mlađim generacijama. O tome kako se u trenutnim uslovima odvijaju individualni časovi i koliki je izazov držati časove, priča:

“Rad u školi je sam po sebi specifičan. Moje kolege i ja susrećemo se sa jednim novim načinom rada i trudimo se da se i učenici i mi prilagodimo na što bolji način. Časovi se odvijaju po sistemu da većina učenika pohađa nastavu u školi, a nekolicina nastavu prati u online formatu”, otkriva Potparić.

Online nastava je, tvrdi, teži način i za nastavnike i za učenike.

“Mislim da je učionica pravo rješenje za obje strane. Nadam se da će se situacija uskoro normalizovati i da ćemo se vratiti normalnom načinu rada, a do tada čuvamo zdravlje i poštujemo mjere”, poručuje on.