Mali Oglasi
EXIT

“Potreban nam je autoput prema sjeveru, a ne dokumentacija o njemu”

  • 2 sedmice pre
  • 181 pregleda
  • Izvor: Analitika
“Potreban nam je autoput prema sjeveru, a ne dokumentacija o njemu”

Ovim riječima je prije 12 godina predsjednik DPS-a Milo Đukanović, na kongresu partije, poslao jasnu poruku Vladi tadašnjeg premijera Željka Šturanovića – da posebnu pažnju obrati na sjever i da počne sa gradnjom prve dionice autoputa.

Godinu kasnije, već kao premijer, Milo Đukanović u Londonu poručuje da je izgradnja autoputa prema sjeveru za Crnu Goru prioritet i da tu nema alternative.

“Ovaj projekat, iako je veoma skup, predstavlja imperativ za Crnu Goru. Koliko god bio skup on je opravdan jer poboljšava bezbjednost saobraćaja kroz Crnu Goru. Dovoljno je pogledati koliko je života izgubljeno na putu kroz Platije i zaključiti da autoput nema alternativu. Koliko god bio skup, svaka odgovorna vlada bi morala ući u njegovu realizaciju”, poručio je Đukanović na Crnogorsko investicionom forumu u Londonu 3.juna 2008.godine.

Neposredno poslije vraćanja nezavisnosti 2006. priča o crnogorskom autoputu svodila se na animacije, pa su određeni oponentni nerijetko kritikovali Vlast, navodeći da će “ostati na nivou animacije“.

Stvarnost je bila drugačija, pa će se 2020. crnogorski građani voziti autoputem.

Tako 2012. stiže prva konkretna ponuda iz Kine, koja je bila najprihvatljivija za CG. U maju 2015. godine konačno i počinje gradnja tzv. crnogorskog projekta vijeka. Ugovorom o projektovanju i izgradnji prioritetne dionice Smokovac Uvač -Mateševo precizirano je da će izgradnja autoputa koštati državu 809 miliona eura, a predviđena je mogućnost da može biti uvećana deset odsto. Do zvaničnog početka radova iz opozicije su se mogle čuti razne poruke i osude, te kako je izgradnja prioritetne dionice autoputa Bar – Boljare preskupa, ali i da u projektu ima navodno mnogo sumnjivih stvari. Iz DF-a su poručivali da autoput neće pomoći sjeveru, već onome ko ga bude gradio i ugrađivao se u novac poreskih obveznika. Govorili su i da je gradnja autoputa „kamen o vratu” građanima, koje Vlada uvlači u „nešto što je avantura”.

Rezultati crnogorske Vlade od 2012.kada se krenulo u ovaj veliki posao, na ovamo, demantuju sve sumnje.

Četiri godine radnici kineske kompanije CRBC kao i domaći podizvođači rade na izgradnji prve dionice autoputa od Smokovca do Mateševa. Konfiguracija terena ali i brojne druge barijere otežavali su gradnju. Ipak, danas trasa prve dionice izgleda imponzantno. Do sada su probijeni svi tuneli, povezuju se rasponske konstrukcije mostova, a uskoro se očekuje i asfaltiranje otvorene trase na pojedinim dionicama.

Kompletan posao obećali su investitori premijeru Dušku Markoviću, biće završen sredinom naredne godine.

„Predsjednik Ling Ćang mi je saopštio da je već dao instrukcije njihovoj kompaniji da završi prvu dionicu autoputa u dogovorenom roku i ne samo to nego da radovi budu izvedeni po najvećim mogućim standardima i u punom kvalitetu“, istakao je Marković.

Godinu iza nas obilježila je i polemika u vezi sa izgradnjom petlje Smokovac. Kada je utvrđeno da ona nije dio idejnog projekta prve trase, Vlada je sa kineskom kompanijom CRBC potpisala ugovor o izgradnji i tog zahtjevnog dijela, što će produžiti prvu trasu autoputa kilometar i po. Taj posao Kinezi će raditi za nešto više od 30 miliona eura. Iako je rok gradnje prve dionice probijen, u Ministarstvu saobraćaja su u više navrata govorili da je prioritet dobar kvalitet radova. To je početkom godine za našu televiziju saopštio i prvi čovjek saobraćajnog resora Osman Nurković.

„Vodimo računa o tome da nam je kvalitet na prvom mjestu. Zaista nam je tu nulta tolerancija što se tiče izvođača, jer pomno to prati, kako inžinjer, tako upravljač projekta Monteputa, tako i državna komisija za tehnički prijem“, objašnjava Nurković.

Da se radovi na izgradnji najvažnijeg infrastrukturnog projekta u novijoj istoriji Crne Gore izvode dobrom dinamikom potvrdio je i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović tokom ranijih sastanaka sa predstavnicima izvođača. U maju je i iz Sarajeva sa sastanka koji je organizovala Evropska banka za obnovu i razvoj, a na kojem je jedna od glavnih tema bila infrastruktura, kazao da su našoj zemlji ali i regionu neophodni valjani putevi:

„Iz ugla Crne Gore najbitnija je saobraćajna infrastruktura, želimo da realizujemo naš autoput, ali i gasovod“, istakao je Đukanović.

Veći dio trase crnogorskog projekta stoljeća, čine tuneli i mostovi, a najzahtjevnijim se pokazao most Moračica, arhitektonsko čudo i simbol auto-puta Bar-Boljare. Dug je skoro kilometar, tačnije 960 metara, sa ukupnom širinom 23,40 metara. Ima četiri trake, po dvije u oba pravca i nosi pet stubova, od kojih je najviši 162 metra. Dok visina od samog dna korita rijeke Morače do gornje tačke mosta iznosi čak 202 metra.

Poređenja radi, impozantan most na Đurđevića Tari dug je 365 metara, a visina koju premošćuje je nešto više od 170. Moračica je prvi most u Crnoj Gori rađen po sistemu slobodne konzolne gradnje, što znači kada se stub izvede do potrebne visine onda se rasponska  konstrukcija radi i sa jedne i sa druge strane jednakim segmentima. Sada je ostalo još svega nekoliko segmenata da bi rasponska konstrukcija bila u potpunosti spojena. Na mostu je angažovano oko 100 do 150 radnika, a izvode ga najvećim dijelom neimari iz Kine.

Most Moračica je ujedno i najskuplji objekat na prioritetnoj dionici auto puta Bar-Boljare. Vrijednost mu je oko 74. 5 miliona eura, dok je najjeftiniji most Preslo od oko 1,3 miliona, saopšteno je nedavno iz Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Prema podacima tog Vladinog resora, za izgradnju 20 mostova utrošeno je 205,3 miliona EUR, dok je za 16 tunela izdvojeno 387,6 miliona eura. U petak je, inače, počela i ugradnja asfalta na probnoj dionici auto-puta Bar-Boljare i već je asfaltirano 500 metara. Kompanija Bemax je startovala sa ugradnjom asfalta 10 dana prije roka, koji je bio određen do 16. septembra. Pored kineske kompanije CRBC, na izvođenju radova angažovano je i oko 80 crnogorskih kompanija kao podizvođači, među kojima je najveća Bemax, a na projektu vijeka zaposleno je i nekoliko stotina domaćih radnika. Do kraja mjeseca očekuje se spajanje mosta Moračica, a na brojne spekulecije iz opozicije i proopozicionih medija da smo auto-put platili više nego što smo trebali, stigao je nedavno kontraargument od američkog senatora Lindzija Grema.

„Kina je ponudila zaista dobar paket i dobre uslove i mislim da bi zemlje Evrope trebalo više da se uključe kada je razvoj ekonomije Crne Gore u pitanju, a to se takođe odnosi i na Sjedinjene Američke Države. S druge strane, mislim da nije pošteno sa naše strane da očekujemo ili tražimo da Crna Gora plaća veću kamatu ili da pristane na lošije uslove od onih koji su im ponudili Kinezi“, kazao je američki senator Lindzi Grem.

Ova dionica auto-puta značajno će smanjiti vrijeme putovanja između Podgorice i Kolašina sa sadašnjih sat i 30 minuta na nekih pola sata. Ipak najvažniji segment u priči o auto-putu je onaj o bezbjednosti u saobraćaju, posebno ako imamo na umu da je samo u prošloj godini na crnogorskim putevima u saobraćajnim nezgodama poginulo 48 osoba, a najviše nesreća se događa upravo u Platijama.

Copyright © 2019 PV Informer. Sva prava zadržana.