Na Samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim akcijama čelnici vlada i lideri privatnog sektora izrazili su spremnost za suočavanje sa klimatskim promjenama i poručili da se tempo klimatske akcije mora ubrzati, da su potrebni konkretniji planovi i veće ambicije. Prema procjenama UN-a, svijet će morati da poveća svoje napore tri do pet puta kako bi zadržao klimatske promjene na nivou koji je nauka definisala kao prihvatljiv, što podrazumijeva porast temperature od najviše 1,5°C, kako bi se izbjegle posljedice izazvane tim promjenama, već vidljivim širom svijeta. Nauka pokazuje da je postupno ukidanje uglja, najzagađenijeg fosilnog goriva, od suštinskog značaja za postizanje tog cilja.

Prethodne analize dale su globalni datum ukidanja 2050. godine. Nova istraživanja o tome šta je potrebno da se ispuni Pariski sporazum od 1,5°C pokazuje da vlade sada trebaju da pomjere taj datum za jednu deceniju nazad, a razvijene države moraju da ukinu ugalj brže nego ostatak svijeta – do 2030. godine. Investicije u ugalj, tačnije nove termoelektrane opale su za 75% od 2015. godine. Ipak, otkazivanje novih projekata više nije dovoljno. Od presudnog je značaja da vlade do 2020. povećaju svoje NDC(Namjeravane nacionalne doprinose u smanjenju  emisija), kako je utvrđeno Pariskim sporazumom.

Prije samo nekoliko dana, premijer Crne Gore objavio je vijest o odustajanju Vlade od gradnje drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima. Iako je prvobitno kao razlog takve odluke Vlade navedeno opredjeljenje države za životnu sredinu uprkos brojnim ekonomskim benefitima koje ta investicija može donijeti, dan kasnije je objavljeno da je zapravo pravi razlog stav međunarodnih finansijskih institucija prema takvim projektima kao i nemogućnost poštovanja strogih evropskih direktiva o industrijskim emisijama.

Poučeni iskustvom sa ovim projektom, dalji planovi za rekonstrukciju i produženje rada postojeće termoelektrane još minimum 20 godina zahtjevaju veliku opreznost. Stoga, opravdan je skepticizam prema očekivanju da će postojeća termoelektrane ekološkom sancijom uspjeti da zadovolji sve ekološke standarde i ostvari poštovanje dozvoljenih emisija ako se to nije moglo postići gradnjom nove termoelektrane. Naravno, ovo je samo jedan od više razloga zašto postoji bojazan da se plan rekonstrukcije termoelektrane neće realizovati onako kako je zamišljeno. Do sada, 13 zemalja EU najavilo je krajnji datum za napuštanje uglja. Prateći put zemalja EU, za očekivati  je da sljedeći korak Crne Gore treba biti definisanje datuma za napuštanje proizvodnje električne energije iz uglja što bi trebalo definisati Nacionalnim planom za klimu i energiju sa čijom je pripremom Crna Gora već počela.Crna Gora kao potpisnica Pariskog sporazuma mora uložiti dodatne napore u cilju smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i pratiti ambiciozne ciljeve drugih zemalja EU koje su pokazale spremnost i volju za preduzimanje konkretnih akcija za borbu protiv ubrzanih klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem.

Diana Milev Čavor

NVO Eko – tim