Male su šanse da će kandidati za članove Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika 16. avgusta biti izabrani, zato što i dalje u parlamentu nema dvotrećinske podrške za to.

Iz opozicionih Demokratskog fronta (DF) i Demokrata, “Vijestima” su saopštili da će odluku o tome da li će podržati kandidate donijeti naknadno, odnosno tek uoči vanredne sjednice.

Za izbor članova Sudskog savjeta u prvom krugu glasanja u Skupštini potrebna je podrška najmanje 54 poslanika.

Spremnost da glasaju za četiri kandidata koja su dobila “zeleno svjetlo” na skupštinskom Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu iskazali su konstituenti parlamentarne većine – Demokratska partija socijalista (DPS), Građanski pokret (GP) URA, Socijalistička narodna partija (SNP), Socijaldemokratska partija (SDP) i stranke manjinskih naroda – koji imaju 46 poslanika.

To znači da će im za izbor kandidata biti neophodna podrška DF-a ili Demokrata.

U slučaju da u prvom krugu ne bude potrebne većine, najranije mjesec nakon glasanja ići će se u drugi, u kom će za izbor biti neophodna tropetinska podrška – 49 glasova.

Međutim, to dodatno komplikuje stvari u svjetlu činjenice da će poslanici samo tri dana nakon izjašnjavanja o Sudskom savjetu, odlučivati o sudbini Vlade Dritana Abazovića (GP URA).

Inicijativu o nepovjerenju izvršnoj vlasti podnijeli su DPS, SDP, Socijaldemokrate (SD), Liberalna partija i Demokratska unija Albanaca.

Ako Vlada padne, eventualni drugi krug morao bi da čeka formiranje nove skupštinske većine ili pak konstituisanje novog saziva parlamenta poslije izbora.

Drugi scenario već se desio 2020. godine, kad su dva saziva Skupštine – prvo u junu, a potom u decembru te godine – odlučivali o kandidaturi Lidije Vukčević za vrhovnu državnu tužiteljku, ali ona nije dobila podršku.

Šef poslaničkog kluba DF-a Slaven Radunović rekao je listu da će taj politički savez vjerovatno biti u parlamentu 16. avgusta, kad će se razmatrati više predloga akata, a da će stav o izboru članova Sudskog savjeta zauzeti naknadno.

To zato jer, kako je pojasnio, smatraju da je ta tačka uvrštena na dnevni red vanredne sjednice protivno Poslovniku.

Prema tom aktu podnosilac zahtjeva za sjednicu može za dnevni red predložiti samo predloge čiji je autor, a predlog za izbor članova Sudskog savjeta poslanicima može uputiti isključivo Odbor.

Iz DF-a su ranije pozvali predsjednicu parlamenta Danijelu Đurović (SNP) da inicijatorima vanredne sjednice vrati zahtjev za njeno održavanje kao neuredan, jer se, prema njihovoj ocjeni, rasprava i glasanje o Sudskom savjetu mogu obaviti najranije 1. oktobra, kad počinje redovno jesenje zasjedanje parlamenta.

Čelnici DF-a prethodnih dana su saopštavali da nemaju dilemu da će Ustavni sud proglasiti neustavnim eventualni izbor članova Sudskog savjeta “na ovako zakazanoj sjednici”.

Taj politički savez uslovljavao je podršku izborima u pravosuđu sklapanjem Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), koji je premijer Abazović potpisao prošle sedmice s patrijarhom srpskim Porfirijem.

S druge strane, šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović kazao je “Vijestima” da će odluku o kandidatima za Sudski savjet donijeti neposredno pred glasanje.

On je naveo da se ta partija drži principa da “dogovor trojice, četvrtog ne obavezuje”, aludirajući tako na ranije tvrdnje Demokrata da su kadnidati za Sudski savjet “unaprijed dogovoreni” i da je dijalog o tom pitanju obesmišljen.

Profesori Pravnog fakulteta Nebojša Vučinić i Radoje Korać, kao i advokati Dragan Šoć i Fikret Kurgaš izabrani su 30. jula na Odboru za kandidate za Sudski savjet.

Svoj četvorici podršku su dali DPS, GP URA, SNP i SDP, a za Vučinića su još glasali i Pokret za promjene (PzP) i SD, za Koraća SD, a za Šoća PzP.

Članovi DF-a u Odboru su bili uzdržani, dok je predstavnik Demokrata (predsjednik Odbora Momo Koprivica) glasao za druge kandidate.

Iako se očekivalo da će se o izboru predložene četvorice odlučivati 31. jula, posljednjeg dana proljećnog zasjedanja, to se nije desilo zato što je sjednica parlamenta prekinuta 30. jula uveče nakon što je predsjednici parlamenta pozlilo.

Pošto je Đurović bila zadržana na bolničkom ispitivanju i pošto je potpredsjednica Skupštine Branka Bošnjak (PzP) bila u izolaciji, sjednica nije nastavljena.

Lider i poslanik Prave Crne Gore Marko Milačić kazao je “Vijestima” da smatra da pitanje Sudskog savjeta treba odgoditi do formiranja nove parlamentarne većine i rješavanja sudbine “odlazeće Vlade”.

On tvrdi da su kandidati izbor vladajuće većine u kojoj dominira DPS i koja je, prema njegovim riječima, neustavno izabrala Vladu, i koja sad na isti, “neustavan i anti-poslovnički način”, bira Sudski savjet.

”Ovo pitanje treba odgoditi do stvaranja demokratskih uslova i fer utakmice među prijavljenim kandidatima, kako građani u budućoj deceniji ne bi ispaštali zbog recidiva DPS-a, koji je stvorio (doskorašnjeg predsjednika Privrednog suda) Blaža Jovanića i (bivšu predsjednicu Vrhovnog suda) Vesnu Medenicu, a sad želi da stvori neki mutirani oblik istog takvog pravosuđa”, istakao je.

Poslanik Ujedinjene Crne Gore Vladimir Dobričanin rekao je da će oni odluku o glasanju donijeti na stranačkim organima do vanredne sjednice.

On navodi da na listi kandidata postoji jedan član koji zaslužuje njihovu “pozitivnu ocjenu”, ali da postoje i neki koji se, kako kaže, nisu pokazali.

”Do održavanja sjednice pažljivo ćemo pratiti šta se događa u javnoj politici, ali i iza kulisa, jer se ovdje, nažalost, dešavanja sustižu i prestižu bez logičnih pravila. A tamo gdje nema političke logike – bude najbrutalnije trgovine. Na to ne pristajemo”, poručio je za “Vijesti”.

Prema Zakonu o sudskom savjetu ako Skupština ne izabere sva četiri kandidata, Odbor raspisuje novi oglas po isteku dva mjeseca od glasanja.

Ako poslanici izaberu manje od četiri člana, dotadašnji ugledni pravnici koji će biti zamijenjeni novim, odrediće se žrijebom.

DPS: Sudski savjet državni, a ne partijski interes

Iz DPS-a “Vijestima” su nezvanično kazali da će u Skupštini glasati za izbor predloženih kandidata.

Izvor lista rekao je da će glasati “kao i na Odboru”, i da se u DPS-u po tom pitanju, uprkos poremećenim odnosima unutar parlamentarne većine, ništa nije promijenilo.

”To je proces koji je vezan za interese Crne Gore, a ne za interese bilo koje partije”, poručio je sagovornik.