Foto: Ilustracija-

Zabranu pristupa digitalnim platformama djeci mlađoj od 13 godina, obaveznu roditeljsku saglasnost za uzrast od 13 do 16 godina, pouzdanu provjeru starosne dobi, ograničenje algoritamskih preporuka, zabranu gruminga i dipfejk sadržaja sa maloljetnicima, kao i stroge obaveze za platforme koje koriste vještačku inteligenciju, predviđa Predlog zakona o zaštiti maloljetnika u digitalnom prostoru, koji je poslanica Socijalističke narodne partije Sladana Kaluđerović predala Skupštini Crne Gore.

Cilj ovog zakona je, kako je istakla Kaluđerović, uspostavljanje sveobuhvatnog sistema zaštite djece i maloljetnika na društvenim mrežama, onlajn platformama, pretraživačima i servisima zasnovanim na vještačkoj inteligenciji, bez obzira na to gdje su te platforme registrovane.

Predlogom zakona se definiše da je digitalnim platformama zabranjeno da omoguće pristup i korišćenje djeci mlađoj od 13 godina, osim u slučaju platformi posebno prilagođenih tom uzrastu i samo uz saglasnost roditelja ili zakonskog zastupnika.

“Maloljetnici uzrasta od 13 do 16 godina mogu koristiti digitalne platforme isključivo uz prethodnu roditeljsku saglasnost, dok su pružaoci usluga obavezni da uspostave pouzdane sisteme za provjeru starosne dobi, pri čemu samodeklaracija korisnika nije dozvoljena”, navodi se, između ostalog u Predlogu zakona.

Predložena rješenja nameću digitalnim platformama obavezu redovne procjene rizika po prava, bezbjednost i interese maloljetnika, uključujući izloženost štetnom sadržaju, uticaj algoritama, rizike od zavisničkog ponašanja, manipulacije, automatizovanog profilisanja i upotrebe sistema vještačke inteligencije.

Takođe, Predlog zakona ograničava automatizovano profilisanje maloljetnika i personalizovane algoritamske preporuke, zabranjuje njihovu upotrebu ako podstiču zavisnost, eksploatišu lakovjernost djece, nanose materijalnu ili nematerijalnu štetu ili koriste osjetljive podatke.

“Digitalne platforme dužne su da omoguće isključivanje algoritamskog profilisanja za naloge maloljetnika i da roditeljima pruže jasne informacije o načinu funkcionisanja tih sistema”, navodi se.

Posebna pažnja posvećena je zaštiti djece u komunikaciji sa drugim korisnicima, kroz obavezne mehanizme blokiranja, prijavljivanja i hitnog postupanja u slučajevima uznemiravanja, vršnjačkog nasilja, seksualnog uznemiravanja i drugih oblika štetne interakcije, kao i potpunu zabranu gruminga i obavezu platformi da takve pokušaje prepoznaju, spriječe i prijave nadležnim organima.

U dijelu koji se odnosi na vještačku inteligenciju, zakon zabranjuje sisteme koji kod maloljetnika stvaraju uvjerenje da komuniciraju sa stvarnim osobama, koji oponašaju emocionalnu bliskost ili podstiču zavisnost, kao i generisanje i distribuciju dipfejk sadržaja koji prikazuju maloljetnike.

“Uklanjanje takvog sadržaja mora se izvršiti bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 časa”, navodi se.

Za nadzor nad primjenom zakona zadužena je Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, dok su za kršenje propisa predviđene visoke novčane kazne za pravna, odgovorna i fizička lica.

Pružaoci digitalnih usluga imaće rok od devet mjeseci da usklade svoje poslovanje sa novim zakonskim obavezama.

Slađana Kaluđerović ističe da je statistika alarmantna.

“73 odsto djece uzrasta od devet do 15 godina ima profil na društvenim mrežama, svako treće dijete je iskusilo digitalno nasilje, skoro polovina djece bila je izložena uznemirujućem ili seksualnom sadržaju. Iza ovih brojki stoje stvarna djeca i stvarne traume. Naša je obaveza da ih zaštitimo.

Predloženi zakon je, naglašava, usklađen sa evropskim standardima i Rezolucijom Evropskog parlamenta usvojenom u novembru prošle godine.

“Slična rješenja već funkcionišu u Irskoj, Velikoj Britaniji i Njemačkoj, a u završnoj fazi usvajanja su u više evropskih zemalja, uključujući Francusku, Španiju i nordijske države. Evropski trend jasno pokazuje potrebu za strožom regulacijom digitalnih platformi kada je riječ o djeci”, dodaje Kaluđerović.

Zakon je, kaže, nastao u saradnji sa ekspertima iz oblasti sajber bezbjednosti i zaštite djece, uz konsultacije sa IT stručnjacima, psiholozima, profesorima, direktorima škola i roditeljima.

“Komunikaciju ćemo nastaviti sve do konačnog usvajanja zakona kako bismo obezbijedili najbolje moguće rješenje. Ne želimo da naša djeca postanu internet zavisnici – generacije „zombija“ koje provode dane gledajući u telefon i igrajući igrice, nesposobne za izazove stvarnog života”, navodi Kaluđerović.

Ovo, ukazuje ona, utiče i na fizičko zdravlje djece – probleme sa vidom, kičmom i gojaznošću.

“Takođe, društvene mreže za djecu predstavljaju poseban svijet u koji roditelji često nemaju uvid, a u kojem su djeca izložena internet predatorima i rizicima koje ne umiju da prepoznaju. Na kraju, apelujem na sve poslanike i poslanice: podržite predloženi zakon. Djeca nemaju lobiste i nemaju glas u parlamentu – osim preko nas. Ovo je prilika da pokažemo da bezbjednost djeteta nije tema o kojoj se trguje, već vrijednost oko koje se okupljamo. Budućnost Crne Gore počinje onog trenutka kada odlučimo da zaštitimo dkecu. Ne sjutra. Danas”, poručila je Kaluđerović.