Premijerski sat uživo: Treći set mjera 200 miliona eura za turizam

    4 godine pre 586 pregleda Izvor: antenam.net

Crnogorski premijer Duško Marković u Skupštini odgovara na pitanja predstavnika poslaničkih klubova.

Vlada je pokazala da stoji iza građana i privrede poručio je Marković.

Predstavnik Demokratske partije socijalista (DPS) Branimir Gvozdenović pita Markovića koje aktivnosti Vlada predlaže ili sprovodi „kako bi se obezbijedio kontinuitet dobrih rezultata u turizmu“.

„Šta će konkretno podrazumijevati treći paket mjera koji Vlada najavljuje i mogu li se privrednici koji posluju u sektoru turizma i pratećim djelatnostima, nadati podršci koja će im pomoći nastavak otežanog poslovanja u novonastaloj situaciji“, pita Gvozdenović.

Odgovarajući na pitanje Gvozdenovića, Marković kaže da je politika u oblati turizma jedna od najuspješnijih u ovom mandatu Vlade. Vlada je od početka pandemije odmah ragovala da ublaži posljedice navodi Marković.

„Kada je posrijedi treći set mjera da saopštim da je samo kratkoročni set mjera u turizmu vrijedan 67,85 miliona eura do 2022. On uključuje subvenicionisanje kamatne stope za reprogram kredita kod IRF i poslovnih banaka vrijedan 12 miliona eura, primjenu sniženih stopa PDV od sedam odsto na peeriod od godinu, subvencioje za izdavaoce privatnog smještaja vrijedan tri miliona eura, te subvencije za turoperatore i promociju“, objasnio je Marković.

Dugoročni set predloženih mjera koji će se primjenjivati do 2024. ukupno je vrijedan 131,7 miliona eura i bavi se investicijama za završetak postojećih projekata, rekonstrukcijom i izgradnjom novih kazao je premijer.

„Vlada će kroz treći set mjera opredijeliti 200 miliona euura za turizam, kako bi pokušali da se crnogorska ekonomija vrati na put razvoja koji je trasiran prije ove krize,“ kazao je premijer.

„Govoriti o novim dometima u ovoj situaciji možezvučati iznenađujuće, ali da se zajeno zapitamo, kako bi zvučalo da smo 2006.rekli da će naš turizam do 2020 ostvariti deset milijardi eura prihoda ili 750 mmiliona prosječno godišnje“, kazao je Marković.

Poslanika Demokratskog fronta Budimira Aleksića interesuje „da li Vlada intenzivno radi na unijaćenju Crnogoraca, što je, kako kaže, u funkciji promjene identiteta pravoslavnog stanovništva na prostoru današnje Crne Gore“.

Marković kaže da ono što navodi Aleksić je bez ikakvog utemeljenja u praksi.

„Vi ste ovogo puta baš pretjerali. Vaše tvrdnje su potpuna besmislica koja se mogla roditi samo u glavama onih kojima je prevođenje Crnogoraca u srpski nacionalni korpus glavna ideja vodilja“ kazao je Marković.

U ime posebnog kluba poslanika Aleksandar Damjanović pita Markovića kako Vlada gleda na enormnu neusaglašenost detaljnih urbanističkih planova ‘Budva centar-izmjene i dopune’ i ‘Bečići’ sa planskim dokumentima višeg reda, čime se krši zakon i da li u funkciji sprečavanja ovog organizovanog kriminala, planira da proglasi zabranu gradnje na tom području.

Raško Konjević iz Socijaldemokratske partije (SDP) od  Markovića  traži odgovor zašto su Vlada i vladajuća većina odbili zakonske prijedloge te stranke u vezi sa smanjenjem stope PDV-a za turističku i ugostiteljsku djelatnost, leks specijalis o neobračunavanju kamata tokom moratorijuma, i zakon o obezbjeđivanju garantnih šema za finansiranje ugrožnih privrednih subjekata i djelatnosti tokom kovid krize.

„Da li je Vlada razmatrala finansijske rezultate uključivanja privatnih zdravstvenih ustanova u sistem javnog zdravstva i kako objašnjavate činjenicu da je jedna privatna bolnica, prema zvaničnim podacima, Fondu za zdravstveno osiguranje u jednoj godini za liječenje 4.318 pacijenata fakturisala vrijednost od šest miliona eura“, pita Konjević.

Ervin Ibrahimović iz Bošnjačke stranke pita Markovića da li je Vlada uradila procjenu kakve će posljedice izazvati kriza zbog pandemije korona virusa po ekonomsku stabilnost do kraja fiskalne godine, kako bi omogućila održivost javnih finansija i shodno tome nastavak redovnih isplata zarada, penzija i socijalnih davanja.

Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša premijera pita u kojoj je fazi realizacija projekta, odnosno model rješavanja stambenog pitanja mladih koji je najavljem krajem prošle godine.