PRESUDA EVROPSKOG SUDA: Kriptovane poruke koje je presrela druga država ne mogu se koristiti kao dokaz

    2 sedmice pre 313 pregleda Izvor: pobjeda.me

Foto: Pixabay –

Evropski sud pravde zauzeo je stav prema kojem se podaci pribavljeni nadzorom i dekodiranjem kriptovanih komunikacija sa platforme EncroChat, po kojem sistemu je funkcionisala i platforma SKY ECC, mogu koristiti kao dokaz u sudskim postupcima samo u slučaju kada je ispoštovano zakonodavstvo države u kojoj se sudi i pod uslovom da je ta zemlja obaviještena o preduzimanju mjera kojima se poruke presrijeću u odnosu na njene građane.

Odluka Evropskog suda pravde od 30. aprila potvrdila je stav većine crnogorskih advokata koji su tvrdili da se komunikacija sa kriptovane SKY ECC aplikacije ne može koristiti kao dokaz pred crnogorskim pravosuđem, jer je pribavljena nezakonito i uz kršenje niza međunarodnih propisa i domaćih zakona uz selektovanje na način podložan manipulaciji.

Advokat Damir Lekić, komentarišući presudu za Pobjedu, kaže da bi crnogorski sudovi sada trebalo da postupe prema odluci Evropskog suda pravde, te da počnu da izdvajaju SKY komunikaciju iz spisa kao pravno nevaljane dokaze, da ukidaju određene ili produžene pritvore, kao i da – zavisno od faze – obustavljaju postupke u takozvanim SKY predmetima, a državni tužioci da odustaju od krivičnih gonjenja.

Evropski sud je problematiku validnosti šifrovanih komunikacija preko mreža EncroChat razmatrao na zahtjev Berlinskog suda u Njemačkoj.

Berlinski sud se 19. oktobra 2022. godine obratio Evropskom sudu pravde da pojasni kako treba da postupa sa komunikacijama sa EncroChat i SKY šifrovanih mreža, piše portal Vox news.al.

Ovaj portal navodi da je njemački, od Evropskog suda, zatražio da zauzme stav u vezi sa primjenom transkripata komunikacija sa platforme EncroChat presretnutih od francuskih vlasti uz pomoć tehničkih uređaja kojima su se infiltrirali u saobraćaj na Internetu, u različitim zemljama Evropske unije.

Evropski sud u odluci potvrđuje princip međusobnog priznavanja sudskih odluka zemalja članica, nazivajući ovaj princip „kamenom temeljcem“ pravosudne saradnje u krivičnim predmetima, ali zahtijeva da dokazi koje je uputio francuski sud kroz Evropski nalog za krivičnu istragu, treba da bude verifikovan od strane pravosudnih organa drugih država, u smislu da li su kriptovane komunikacije pribavljene u skladu sa domaćim zakonodavstvom i principima prava države kojoj su ti dokazi dostavljeni, piše Voxnews.

Veliko vijeće ESP je jasno definisalo da prodiranje uređaja, čiji je cilj izvlačenje podataka o saobraćaju, lokaciji i sadržaju razgovora koje obavlja komunikacioni servis zasnovan na Internetu, predstavlja „presretanje telekomunikacija“.

– Sud EU uspostavlja dublju zaštitu ovih prava jer, tumačeći član 14 (7) Direktive, nameće nacionalnom sudu da, u okviru krivičnog postupka pokrenutog protiv lica osumnjičenog za krivična djela, ne smatra dobijene informacije kao dokaz, ako osumnjičenom i njegovoj odbrani nije data mogućnost da se za ovu informaciju efikasno odbrani ili efikasno iznese svoja zapažanja, što može bitno uticati na ocjenu činjenica – navodi pomenuti portal.

Na osnovu krivičnih procesa koji se vode u Albaniji, rezultati presrijetanja razgovora osumnjičenih, iako su pristigli poštom od francuskih pravosudnih organa, ne mogu se koristiti za opravdanje pritvora i suđenja ovim ljudima.

Kako se navodi, zato što su transkripti rezultat masovnog presrijetanja do kojeg je došlo ometanjem toka razgovora svih sagovornika, kršenjem odredaba albanskog procesnog zakonodavstva i nepoštovanjem ustavnih garancija na tajnost komunikacije, kao i svakog drugog sredstva komunikacije.

Evropski sud pravde je ovom odlukom obavezao pravosuđe svake države članice da isključi upotrebu transkripata kao dokaza, jer način njihovog prikupljanja nije transparentan, odnosno ako uz komunikacije nijesu dostavljene i odluke francuskog suda o produženju rokova ovih presrijetanja i ako nije moguće provjeriti autentičnosti rezultata presrijetanja.

U presudi se podsjeća da je francuska policija, uz pomoć holandskih stručnjaka i ovlašćenja francuskog suda, uspjela da se infiltrira u šifrovani telekomunikacioni servis EncroChat.

Usluga je bila korišćena širom svijeta na kriptovanim mobilnim telefonima u svrhu ilegalne trgovine drogom. Njemačka savezna policija je putem Europolovog servera dobila pristup presretnutim podacima koji se odnose na korisnike EncroChata u Njemačkoj.

Na osnovu Evropskih naloga za istragu (EIO), izdatih od strane njemačkog javnog tužilaštva, francuski sud je odobrio prenos tih podataka i njihovo korišćenje u krivičnom postupku u Njemačkoj.

Regionalni sud u Berlinu, pred kojim je vođen krivični postupak, doveo je u pitanje zakonitost tih EIO-a. Stoga je Evropskom sudu pravde podnio niz zahtjeva u vezi sa tumačenjem Direktive o EIO u krivičnim stvarima.

Odgovor koji je Evropski sud pravde dao je da EIO za prenos dokaza koji već postoje u posjedu nadležnih organa države porijekla, u ovom slučaju Francuske, ne mora nužno biti izdat od sudije.

Nalog može izdati javni tužilac, ako je ovlašćen da u domaćem slučaju naredi prenos dokaza koji su već prikupljeni, ali sudu pred kojim se pokreće postupak protiv tog EIO-a mora biti omogućeno da pregleda usklađenost sa osnovnim pravima aktera komunikacija.

Evropski sud pravde takođe naglašava da o mjeri koja podrazumijeva infiltraciju u kompjuterske sisteme u svrhu prikupljanja saobraćaja, lokacijskih i komunikacijskih podataka internet bazirane usluge, mora biti obaviještena država članica u kojoj se subjekt te mjere nalazi (u ovom slučaju Njemačka).

Nadležni organ države članice tada ima pravo da naznači da se to prisluškivanje telekomunikacija ne može sprovoditi ili mora biti prekinuto, ukoliko je protivno lokalnom zakonodavstvu.

ESP u presudi konstatuje da je postojeći okvir za prikupljanje dokaza previše fragmentiran i komplikovan, te da je neophodan novi pristup.

Ovaj sud ističe da bi i dalje trebalo slijediti Stokholmski program usvojen decembra 2009. godine kojim je uspostavljen sveobuhvatni sistem za pribavljanje dokaza u slučajevima sa prekograničnim elementima, zasnovan na principu međusobnog priznavanja, ali da je u ovoj oblasti potreban novi pristup.

– Stvaranje područja slobode, bezbjednosti i pravde unutar Unije zasniva se na međusobnom povjerenju i pretpostavci da se druge države članice

pridržavaju prava Unije i, posebno, osnovnih prava. Međutim, ta pretpostavka je oboriva. Shodno tome, ako postoje suštinski razlozi za vjerovanje da bi izvršenje istražne mjere naznačene u EIO rezultiralo kršenjem osnovnog prava osumnjičenog i da bi država izvršenja zanemarila svoje obaveze u vezi sa zaštitom osnovnih prava priznatih u Povelji o osnovnim pravima Evropske unije, izvršenje EIO treba odbiti – navodi se u presudi.

U ovoj odluci Evropskog suda konstatuje se i da podatke sa EncroChata nije obezbijedio telekomunikacioni operator na osnovu administrativnog naloga njemačkih vlasti, već su ih direktno prikupili francuski organi gonjenja, što pojačava kršenje osnovnih prava korisnika EncroChat platforme.

Dautbegović: Sada je propala priča o SKY aplikacijama kao dokazima!

Advokat i profesor krivičnog prava iz Bosne i Hercegovine dr Almin Dautbegović, koji je poznat po pravnim analizama upotrebe SKY poruka u krivičnim postupcima, u razgovoru za TV E ocjenjuje da odluka Evropskog suda pravde znači potpuni krah tužilačkih politika pravljenja optužnica isključivo na prepiskama sa SKY aplikacije dobijenim od Europola.

– Mislim da treba iskreno reći da je ova priča o SKY prepiskama, nakon presude od 30. aprila, apsolutno propala! Smatram da svi predmeti koji su sada u radu treba da se tako posmatraju: kao neuspješan pokušaj da se dokazuje optužnica na dokazima koji nijesu validni – ističe Dautbegović.

On cijeni da se odluka Evropskog suda pravde o upotrebi enkriptovanih komunikacija u krivičnim predmetima ,,čekala dugo, možda i predugo“ i da je mogla biti donijeta ranije, kako bi se spriječile konfuzije koje će sada nastati. Dautbegović nema dilemu da će crnogorsko pravosuđe morati da poštuje principe koji nastaju odlukom suda u Luksemburgu.

– Ova odluka će biti obavezujuća za članice Evropske unije. Crna Gora je potpisala Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju još 2007. godine i time se obavezala da će harmonizovati pravni sistem, pa i ovih krivičnih normi. Ne postoji opcija, ne postoji mogućnost da se zaobiđe odluka Evropskog suda pravde – ona se mora primijeniti. Ako ne direktno, kao da je članica EU, onda će Crna Gora, zbog toga što je pretendent da bude dio EU, morati poštovati i pravne prakse Unije – kazao je Dautbegović u emisiji ,,24 sata“ na E TV.

Prema njegovom mišljenju, sada bi morali da reaguju tužioci u predmetima u kojima je optužnica koncipirana na dokazima iz SKY aplikacija kao ključnim dokazima, da razmotre da li sada treba odustajati ili redefinisati optužnice.