Crna Gora nastavila je da ostvaruje dobar napredak u rješavanju ratnih zločina, odnosno da bilježi vjerodostojan i održiv učinak u efikasnom istraživanju, gonjenju i presuđivanju u tim predmetima, uključujući i predmete visokog nivoa.

To je ocijenila Evropska komisija (EK) u prekjuče predstavljenom godišnjem izvještaju o Crnoj Gori.

“Proaktivni odnos, kako bi se obezbijedio pristup pravdi i odšteta za žrtve, treba da se nastavi”, poručeno je u tom dokumentu.

U njemu je navedeno da kancelarija vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prati i izvještava o sprovođenju Strategije za istraživanje ratnih zločina 2024-2027. i pratećeg akcionog plana 2024-2025, te konstatovano da je sprovođenje aktivnosti iz akcionog plana zadovoljavajuće.

Govoreći o slučajevima ratnih zločina, iz Brisela kažu da je tokom 2024. godine Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo osam novih predmeta, dok je 11 predmeta iz prethodnih godina još u toku.

“Istovremeno, SDT je podnio optužnicu Višem sudu u Podgorici protiv jednog optuženog za zločine protiv čovječnosti”, piše u dokumentu.

Riječ je o optužnici protiv policajca iz Nikšića Zorana Gašovića, koji je, prema optužnici SDT-a, učestvovao u masovnom progonu Bošnjaka i Hrvata iz Hadžića, zatvaranju ljudi u koncentracionom logoru i deportaciji oko 200 Bošnjaka u kasarnu Lukavica, od kojih je strijeljano oko 60 njih.

U izvještaju se navodi da je u februaru 2025. SDT ponovo otvorio predmete vezane za ratne zločine počinjene u Morinju, Bukovici i Kaluđerskom lazu, kao i za deportaciju izbjeglica iz Herceg Novog u Bosnu i Hercegovinu (BiH). Podsjeća se da je SDT odredio specijalizovane tužioce i istražne timove da pregledaju prošle predmete, prikupe nove dokaze i pretraže međunarodne baze podataka.

Ranije su u slučaju Morinj osuđene četiri osobe, dok su u ostalim – deportacija, Bukovica i Kaluđerski laz, svi oslobođeni.

U opštini Kotor, u mjestu Morinj, od 3. oktobra 1991. do 18. avgusta 1992. Jugoslovenska narodna armija organizovala je Centar za prihvat zarobljenika iz Hrvatske, poznat kao “logor Morinj”, u kom su u nečovječnim uslovima bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije. O nečovječnom postupanju prema njima svjedočilo je 169 zatvorenika.

Kad je riječ o stradanju muslimanskog stanovništva ‘90-ih godina prošlog vijeka u selima Bukovice, nadomak Pljevalja, od 1992. do 1995. u tom mjestu je, prema dostupnim podacima, ubijeno šest osoba, dvije su izvršile samoubistvo zbog torture, 11 ih je oteto, 70 mučeno, a oko 270 protjerano…

U slučaju deportacija, crnogorska policija je u maju 1992, prema dostupnoj zvaničnoj dokumentaciji, nezakonito uhapsila najmanje 66, a prema nezvaničnim podacima i više od stotinu civila starosti od 18 do 66 godina, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u BiH, i kao taoce ih predala vojsci bosanskih Srba pod vođstvom Radovana Karadžića i Ratka Mladića da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Smrtno su stradale najmanje 54 osobe, dok je 12 preživjelo teške oblike mučenja u logorima. Još nijesu pronađena tijela svih stradalih.

Slučaj Kaluđerski laz veže se za zločine koji su se dogodili 1999, za vrijeme NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, na teritoriji tog i okolnih rožajskih sela, gdje nije bilo sukoba. Pripadnici Vojske Jugoslavije ubili su 22 i ranili sedam osoba albanske nacionalnosti, koji su sa ratom zahvaćenog Kosova prešli u Crnu Goru.

U izvještaju EK piše da je Viši sud u Podgorici u julu osudio jednu osobu na 20 godina zatvora za ratni zločin počinjen nad civilnim stanovništvom 1992. u BiH. Osuđen je Slobodan Peković, nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske.

On je, nakon tri godine suđenja, prvostepeno osuđen za ubistvo dvoje civila, Emine i Muja Šabanovića, u selu Hum kod Foče, kao i za silovanje ženske osobe zaštićenog identiteta u stanu u Foči. Uhapšen je 2021.

“Ovo je važna presuda koja utvrđuje odgovornost za ratne zločine u skladu s međunarodnim pravom i standardima. Nakon izricanja presude prvostepenog suda, sud je donio odluku o zadržavanju optuženog u pritvoru”, podsjeća EK u izvještaju.

U dokumentu se navodi i da je SDT primio sedam zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć (jedan iz BiH, dva iz Srbije, jedan s Kosova i tri iz Hrvatske).

“U istom periodu, SDT je poslao 10 zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć: jedan u Srbiju, pet u BiH i četiri u Hrvatsku. Tokom 2024, SDT je okončao pet predmeta koji su pokrenuti na osnovu zahtjeva za međunarodnu pravnu pomoć od zemalja u regionu”, piše u izvještaju EK.

Iz Brisela kažu da je tokom izvještajnog perioda (septembar 2024 – septembar 2025) nastavljena intenzivna saradnja između Državnog tužilaštva i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale iz Haga. Podsjećaju da je SDT potpisao bilateralne memorandume o razumijevanju i sporazume o saradnji s Tužilaštvom BiH i Državnim tužilaštvom Srbije, kako bi podržao svjedoke, oštećene i žrtve u krivičnim postupcima ratnih zločina.

U izvještaju se navodi da Crna Gora učestvuje u regionalnoj Grupi za nestale osobe i sprovodi okvirni plan potpisan 2018.

“Crna Gora sarađuje sa susjednim zemljama u okviru bilateralnih protokola o saradnji. Komisija za nestala lica Crne Gore sastavila je listu nestalih osoba koja obuhvata 50 aktivnih slučajeva državljana Crne Gore ili osoba čije porodice žive u Crnoj Gori. Većina slučajeva odnosi se na Kosovo (38 osoba), Bosnu i Hercegovinu (devet) i Hrvatsku (tri)”, konstatovano je u izvještaju EK.