U Skupštini Crne Gore danas je održano 15. zasijedanje “Ženskog parlamenta“. Raspravu na temu “Borba protiv nasilja nad ženama“ otvorila je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić, koja je istakla da je nasilje nad ženama svih uzrasta/dobi jedno od najraširenijih, najistrajnijih i najrazornijih kršenja ljudskih prava u svijetu.

“Nalazim da je Skupština, kao institucija, obavezna da pošalje jasnu poruku o nultoj toleranciji na nasilje, kojom bismo potvrdili da nije slučajnost što je Crna Gora jedna od prvih potpisnica Konvencije Savjeta Evrope o sprječavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici”, kazala je Jelušić.

Ona je poručila da ne smijemo biti društvo u kojem je nasilje prihvaćena i /ili prihvatljiva norma.

“Prijavljivanje nasilja, informisanje i podrška institucija, pravi su koraci ka njegovom sprječavanju. Ćutanjem o nasilju dopuštamo da žene i dalje žive kao žrtve”, kazala je predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost.

Jelušić je zaključila da je „Ženski parlament“ prilika da se ukaže na pojavne oblike nasilja nad ženama i razmijeni mišljenje o najboljem pristupu i najefikasnijim oblicima borbe protiv nasilja nad ženama.

Ističući da je rodno zasnovano nasilje jedan od najtežih oblika rodne neravnopravnosti i kršenja ljudskih prava, te da je ukorijenjeno u rodnoj nejednakosti sa kojom se žene suočavaju tokom svog života od najranijeg djetinjstva do starosti, predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović je podsjetila na istraživanje OEBS-a o stavovima i percepciji psihičkog nasilja prema ženama i djevojkama u porodici i partnerskim vezama koje pokazuje da je svaka peta žena u Crnoj Gori bila žrtva nasilja.

U tom kontekstu ona je podsjetila i na činjenicu da “nasilje državu Crnu Goru košta 9,2 miliona eura”, pri čemu, “neprijavljeno nasilje sa posljedicama iznosi čak 233,2 miliona eura”, što je, istakla je Đurović, značajno veći iznos od institucionalnih troškova saniranja i predupređenja daljeg nasilja kroz djelovanje institucija.

Ona je ocijenila da u je borbi protiv nasilja nad ženama neophodno insistirati na multisektorskom i multidisciplinarnom pristupu.

“Potrebno je obezbijediti odgovarajuću raspodjelu ljudskih i finansijskih resursa za politike, mjere i propise sa ciljem sprečavanja i suzbijanja nasilja nad ženama, jačanje mjera koje osiguravaju bezbjednost i potrebe djece žrtava i svjedoka porodičnog nasilja. Takođe, potpunu primjenu primjenu disciplinskih mjera za okončanje nekažnjivosti službenika koji ne obavljaju svoje dužnosti i kraj prakse alternativnog rješavanja porodičnih sporova sa istorijom nasilja u porodici kao i o uvođenju sveobuhvatne procjene rizika i efikasnom sprovođenju multidisciplinarnog pristupa u obezbjeđivanju zaštite i bezbjednosti svim žrtvama, te povećati nivo javne svijesti o nasilju nad ženama i nasilju u porodici”, precizirala je Đurović.

Tokom današnjeg zasijedanja, prisutnima se obratila i potpredsjednica Skupštine Crne gore i kopredsjednica Ženskog kluba, Branka Bošnjak, koja je podsjetila da se u praksi često dešava muška solidarnost.

“Skrenuću pažnju i na verbalno nasilje. Gdje je granica između slobode izražavanja i govora mržnje? Ovih dana je aktuelno i to da su metom postale i ambasadorke koje izražavaju svoje stavove. I nema osude, ima javne koja prođe za par dana, ali nema osude sistema. Spremni smo da mijenjamo zakone i zato je važno da kao krivično djelo definišemo femicid. Takođe, važno je  zaustaviti govor mržnje i verbalno nasilje. Nadam se da će sistem oštrije i drugačije odnositi prema svemu što žene doživljavaju u Crnoj Gori“, kazala je ona.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Siniša Bjeković je naveo da brojni indikatori ukazuju na zabrinjavajući trend rasta nasilja nad ženama, a dodatno brine, kako je kazao, i nerijetko zabilježena zamjena uloga po kojoj je žrtva predstavljena i kao krivac, ,,zato što ne pristaje na teror postojećih zabluda o ženi kao manje korisnoj i manje ravnopravnoj”.

“Pozivam na odlučnu akciju u cilju promocije prava i zaštite žrtava, a još više na pojačani rad na prevenciji eliminacije nasilja nad ženama već kod prvih znakova postojanja rizika. U protivnom čini mi se da ćemo i kao i mnogo puta do sada, zakonima kaskati za nedostajućom društvenom podlogom”, kazao je Bjeković, dodajući da je suštinski važno raditi na eliminaciji sterotipa i predrasuda.

Ističući da je suštinski važno prepoznati da se nasilje nad ženama provlači kroz sve segmente društva i da je otuda neophodno da poslanici i poslanice, kao predstavnici zajednice o tome govore glasno, šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Dominik Vag je poručila da nasilje nad ženama i djevojkama nije privatna ili porodična stvar, te da društvo bez nasilja nad ženama i djevojkama, društvo u kojem je rodna ravnopravnost norma – zahteva jednak doprinos muškaraca i žena.

“Misija i Odbor za rodnu ravnopravnost rade ruku pod ruku na izgradnji rodno-osjetljivijeg parlamenta, koji odražava i gradi kohezivno društvo, kao i instituciju koja je bezbjedno radno mjesto za sve. Pred vama je Knjiga dobrodošlice za nove poslanike i poslanice na temu značaja i uloge Skupštine u ostvarivanju rodne ravnopravnosti, a koja je proizvod naše uspješne saradnje sa Odborom. Sadrži praktične alate za članove i članice Parlamenta za unaprjeđenje rodne ravnopravnosti, ocjenjuje zakonodavstvo kako bi se osigurala njegova jednaka primjena na žene i muškarce, djevojčice i dečake. Kada počnete da koristite ove alate, vi kao narodni predstavnici imaćete značajnu ulogu u izgradnji ravnopravnog društva”, kazala je Vag.

Prema riječima zamjenice ambasadorke Češke Republike, Petre Ali Dolakove, Parlament je u idealnoj poziciji jer može da redovno održava tematske sjednice, da obezbijedi različite fondove, da opredijeli dio budžeta za žrtve nasilja, kao i da finansira nevladine organizacije koje se bore za prava žena. Takođe, ona je skrenula pažnju na govor mržnje i diskriminaciju žena naročito u javnoj sferi, ističući da se mora intenzivnije uticati na prevenciju ovih problema.

Načelnica Direkcije za zaštitu od rodno zasnovanog nasilja i nasilja u porodici pri Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Jovana Radifković ukazala je na značaj međunarodnih dokumenata kojima se žena štiti od svih vidova nasilja kao i na statističke podatke o slučajevima nasilja u porodici. Naglašavajući da je „Crna Gora još uvijek patrijarhalna država, te da nam se shvatanja teško mijenjaju”, kazala je da to ne smije i ne može biti izgovor za neprestanu borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kao i na podizanju svijesti kompletnog crnogorskog društva.

Iz SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Ljiljana Zeković kazala je da predstavnice NVO sektora dolaze na Ženski parlament uvjerene da je riječ o skupštinskom zasijednju a ne, kako je navela, konferencija na kojoj se slušaju prezentacije.

“Mi ovdje dolazimo da bi ono što imamo da kažemo čuli poslanici“, rekla je Zeković i dodala da je danas trebalo govoriti i o odgovornosti parlamentaraca za živote žena u Crnoj Gori. „Svi se pozivamo na Istanbulsku konvenciju, a jedna od ključnih stvari te konvencije jeste da se nasilje nad ženama prepozna i bude koordinirano kroz sve javne politike, a to znači kroz sve državne organe“, zaključila je Zeković.

Fana Delija iz Centra za romske inicijative rekla je da su pripadnice romske i egipćanske nacionalnosti višestruko diskriminisane u svim oblicima i oblastima.

“Postavlja se pitanje zašto pripadnici romske i egipćanske nacionalnosti nemaju svog predstavnika u parlamentu“, upitala je Delija i dodala da apeluje da taj problem takođe treba imati u vidu, kako bi se zaista poboljšao njihov položaj.

Tokom sjednice u oblasti nasilja nad ženama predstavljena su istraživanja MONSTAT-a o uslovima života i bezbjednosti žena; Uputstvo za prijavljivanje i procesuiranje slučajeva diskriminacije i seksualnog uznemiravanja po osnovu pola i roda na radnom mjestu koje je za potrebe Odbora izradila Misija OEBS-a u Crnoj Gori, kao i istraživanje UNICEF-a ,,Prevencija dječjih brakova u Crnoj Gori“. Tim povodom prisutnima su se obratili Snežana Remiković, v.d. pomoćnica direktora MONSTAT-a, Adnan Kadribašić, konsultant OEBS-a i Nada Martinović Đurović, predstavnica UNICEF-a