Pripravnika nema ni za lijek, neriješenih predmeta sve više

    2 sedmice pre 210 pregleda Izvor: pobjeda.me

Foto: Pixabay –

Nekoliko osnovnih i sudova za prekršaje u Crnoj Gori, kao i Privredni i Upravni sud ostali su bez pripravnika, objavila je Akcija za ljudska prava, navodeći da je to posljedica slabog interesovanja za rad u sudstvu.

Javnim oglasom, objavljenim 26. januara, za prijem pripravnika/ca u sudovima, kako kažu iz HRA, tražena je 41 osoba, ali se prijavilo samo devet.

Mali broj prijava na oglas Vrhovnog suda za pripravnička mjesta dodatno doprinosi nedostatak kadra u sudstvu, upozorili su iz HRA.

Podsjetili su da je nedavno predsjednik Sudskog savjeta objavio da sudskom sistemu nedostaje čak 58 sudija ili oko 17 odsto.

– Niska zainteresovanost za ovaj poziv ukazuje na potrebu da se sudijski posao učini atraktivnijim, te da se uslovi rada moraju poboljšati – navode iz HRA.

Iz te nevladine organizacije navode da kandidate obeshrabruje i to što se oglasom, kao uslov za razmatranje prijave, zahtijeva izvod iz evidencije ličnog kartona nezaposlenog lica.

– Drugim riječima, ako žele da njihove prijave budu razmotrene, zaposleni kandidati moraju dati otkaz na trenutnim poslovima bez ikakve sigurnosti da će biti izabrani za poziciju pripravnika – kazali su.

HRA smatra da bi bilo dovoljno propisati da će prednost prilikom izbora imati nezaposleni kandidati i tako omogućiti veći broj prijava.

– Da bi se situacija popravila i blagovremeno planiralo popunjavanje pravosudnih funkcija, potrebno je podrobnije ispitati razloge za nezainteresovanost mladih pravnika za pripravnički rad u sudovima, unaprijediti uslove rada, i učiniti pozicije u sudskom sistemu privlačnijim mladim pravnicima u saradnji sa Pravnim fakultetima – zaključili su iz HRA.

Kako motivisati mlade

Nedostatka sudskog kadra, nedovoljno interesovanje mladih pravnika za početne sudijske pozicije, kao i odsustvo strategije države i univerziteta da ih motivišu za ovaj poziv, kao i preopterećenost sudija neki su od problema na koje je nedavno ukazao i predsjednik Sudskog savjeta prof. dr Radoje Korać.

On je iznio podatak da u Crnoj Gori trenutno radi 246 sudija i 23 predsjednika sudova, a nakon Monaka, smo evropska država sa najvećim brojem sudija po broju stanovnika.

– Rekordan je broj sudija, ali je i veliki broj predmeta. Posebna bi bila priča zašto je to tako. Ono što treba bez odlaganja činiti to je da popravljamo tu, kako je ja nazivam „Ahilovu petu“ pravosuđa u Crnoj

Gori, a to je efikasnost – saopštio je Korać, dodajući da je dugo trajanje nekih postupaka neprihvatljivo.

Problematizovao je visok stepen nepovjerenja u rad pravosuđa, kao i nezainteresovanost studenata za sudsku funkciju.

-Predložio sam da pravni fakulteti, Sudski savjet, Vrhovni sud, naprave jedan vid sporazuma, koji bi odličnim studentima obezbijedio mjesto za rad u institucijama pravosuđa, nakon završetka fakulteta – poručio je Korać tokom sesije foruma Udruženja pravnika Crne Gore posvećenog izazovima i problemima sudstva.

Neriješeno 77.000 slučajeva

Nevladina organizacija Građanska alijansa ocijenila je da podaci iz godišnjeg izvještaja Sudskog savjeta potvrđuju da u procesu reformi treba obratiti pažnju ne samo na izmjenu zakonodavnog okvira (Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, kao i set drugih zakonskih rješenja iz ove oblasti), već i nedovoljan broj sudija i osoblja koji je sigurno jedan od razloga lošeg stanja i velikog broj neriješenih predmeta.

Iz GA su upozorili da upravo podatak da se pred našim sudovima trenutno nalazi 77.000 slučajeva, neminovno izaziva zabrinutost.

Ukazali su na nedopustivo veliki broj neriješenih sudskih slučajeva, koji se iz godine u godinu povećava.

– To ozbiljno izaziva sumnje u vladavinu prava. Analiza opšteg stanja sudstva u zemlji pokazuje da je povećanje za oko 31 odsto broja neriješenih predmeta samo u odnosu na prošlu godinu, što je indikator ozbiljnih problema u našem sudskom sistemu. Posebno je alarmantno što je porast neriješenih predmeta najizraženiji u višim sudovima, gotovo trećina, dok je najkritičnije stanje zabilježeno kod Apelacionog suda s porastom od čak 64 odsto – kazali su iz GA.

Smatraju da u procesu reformi treba obratiti pažnju ne samo na izmjenu zakonodavnog okvira (Zakon o Sudskom savjetu i sudijama, kao i set drugih zakonskih rješenja iz ove oblasti), već i nedovoljan broj sudija i osoblja koji je sigurno jedan od razloga ovakvog stanja u sudstvu.