PRIPREMLJENI PRAVILNICI O ELEKTRONSKOJ FISKALIZACIJI – Odzvonilo potkradanju države, svi računi moraju na internet

    4 godine pre 759 pregleda Izvor: cdm.me

Radni tim Vlade pripremio je, krajem maja, predloge – tri pravilnika koji, uz Zakon o fiskalizaciji, definišu oblast elektronske fiskalizacije u prometu proizvoda i usluga u realnom vremenu za gotovinske i bezgotovinske transakcije.

Zakon o fiskalizaciji, zajedno sa ovim pravilnicima, počeće da se primjenjuje od 2021. godine, a prema prvim procjenama, donijeće budžetu makar petnaestak miliona eura dodatnih prihoda godišnje, pišu Dnevne novine.

Elektronska fiskalizacija, kojoj su se u početku protivili poslodavci, podrazumijeva da se sve registar kase povežu sa Poreskom upravom, odnosno da se svi izdati fiskalni računi objavljuju na internetu, a da se provjera može izvršiti elektronski ili preko SMS poruka.

Aktuelni model fiskalizacije koji podrazumijeva registar kase i izdavanje fiskalnih računa, pokazao se kao prevaziđen, jer su dovitljivi trgovci, naročito na primorju tokom sezone, uvijek nalazili način da ne izdaju fiskalne račune ili da izdaju neispravne.

Na taj način se država, godinama nazad, potkradala za desetine miliona eura.

Osim što je stari sistem kompleksan i zastario, Poreska uprava nema informaciju o prometu roba i usluga u realnom vremenu, pa se samim tim ne vrše komparativne analize sa podacima sa poreskih prijava i uporedne analize oporezivog prometa za poreskog obveznika.

Takođe, postojeći sistem ne omogućava implementaciju kvalitetnog izvještajnog sistema i analize rizika.

Za implementaciju zakona, Radni tim je pripremio tri Pravilnika koja će potpuno omogućiti primjenu ovog složenog propisa.

ŠTA PREDVIĐAJU PRAVILNICI

Prema Pravilniku o sadržaju prijave oznake operatora fiskalnog servisa, poreski obveznik fiskalizacije dužan je da dostavi Poreskoj upravi prijavu oznake operatora fiskalnog servisa, radi identifikacije operatora.

“Radi sprovođenja postupka fiskalizacije i potvrde identiteta prilikom elektronske razmjene podataka i informacija sa Poreskom upravom, obveznik fiskalizacije treba da ima uspostavljenu stalnu internet vezu i da koristi dertifikat za elektronski potpis. Obveznik fiskalizacije može da izvrši provjeru računa preko aplikacije na internet stranici: 1) za koje je završen postupak fiskalizacije računa za gotovinsko plaćanje, i 2) u kojima se javlja kao kupac za bezgotovinsko plaćanje”, navodi se u Pravilniku.

Obveznik fiskalizacije, takođe, treba da Poreskoj upravi elektronskim putem dostavi podatke o svim poslovnim prostorima u kojima obavlja djelatnost putem internet aplikacije Uprave.

“Upisom podataka za pojedini poslovni prostor Uprava generiše oznaku poslovnog prostora koja se prikazuje i čuva u bazi podataka za eFiskalizaciju”, navodi se u Pravilniku.

U Pravilniku je dat i način generisanja identifikacionog koda obveznika fiskalizacije i način dostavljenja podataka i generisanja oznake o poslovnim prostorima obveznika fiskalizacije.

U Predlogu Pravilnika o sadržaju i načinu ovjere knjige računa, je više riječi o načinu dostavljanja računa bez jedinstvenog identifikacionog koda računa i načinu provjere računa za koji je izvršen postupak fiskalizacije.

Radni tim pripremio je i Predlog Pravilnika o obliku i strukturi poruka i sigurnosnim mehanizmima za razmjenu poruka fiskalnog računa i načinu dostavljanja računa koji su izdati u slučaju prekida stalne internet veze.

Prema posljednjom pravilniku, samostalni uređaji, odnosno automati su dužni da obavještavaju Poresku upravu o transakciji čime se nivo sive ekonomije svodi na minimum.

KAKO ĆE SVE FUNKCIONISATI

Osnovna promjena je u tome da će sve fiskalne kase morati elektronski da se povežu sa PU, što će zahtijevati njihovu promjenu ili nadogradnju.

To će, prema prvim procjenama, velike privrednike, koji već imaju modernizovanu opremu, koštati oko 150 eura, dok je za male procijenjeno da će trošak iznositi od 300 do 350 eura. Zbog toga se razmatra model da se ova sofisticirana oprema iznajmljuje.

Pri izradi Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga korišćena su komparativna iskustva Hrvatske, Slovenije i ostalih zemalja regiona i svijeta, kod kojih postoje slična rješenja koja su se pokazala kao vrlo efikasna.